“Uz trenutne cijene, niti jedna mirovina ne bi smjela biti manja od 1.000 eura.” To je rečenica koju često čujemo od naših čitatelja nezadovoljnih visinom mirovine, piše Moje Vrijeme.
Naime, prosječna ukupna starosna mirovina za 525.308 korisnika radničkih mirovina (bez međunarodnih ugovora) iznosi 651,33 eura, a njen udio u prosječnoj netoplaći zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za svibanj 2025. iznosi 44,89 posto, priopćio je nedavno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Ako ćemo zamisliti scenarij u kojem nitko od 1.228.896 korisnika mirovina neće primati manje od 1.000 eura mjesečno, to bi bio trošak znatno veći od 1,3 milijarde eura mjesečno ili puno više od 15,6 milijardi godišnje. Za ilustraciju, lani je na mirovine potrošeno 8,3 milijardi, od čega je, prema izvorima iz Vlade, samo 60 posto prikupljeno doprinosima radnika, piše Moje Vrijeme.
No čak i kad oduzmemo sve te činjenice i svedemo mirovine na bazičnih 1.000 eura po umirovljeniku, da bi se prvostupne isplate od 1.000 eura mogle financirati samo iz doprinosa broj zaposlenih bi morao biti barem dvostruko veći nego sada i to s prosječnim plaćama i doprinosima znatno većim od današnjih. Umjesto sadašnjih oko 1,7 milijuna zaposlenih, Hrvatskoj bi bilo potrebno 3 milijuna ili više radnika, uz pretpostavku da su doprinosi i plaće europskog ranga.
Dakle, to je najmanje 1,3 milijuna dodatnih radnika, kazali su nam ekonomisti s kojima smo razgovarali, a nakon što je prof. dr. Goran Vojković na društvenim mrežama objavio provokativni status: “Da bi Hrvatska mogla isplaćivati pristojne mirovine za 1.230.000 umirovljenika po Bismarckovom modelu (međugeneracijska solidarnost), trebala bi 3,7 milijuna radnika, dakle 8 do 9 milijuna stanovnika.”
Naime, Bismarckov mirovinski sustav predviđa da aktualni radnici doprinosima financiraju aktualne mirovine i zamišljen je u uvjetima demografskog rasta, a ne pada. Zato nije ni čudno da se u mnogim europskim državama državni mirovinski sustav urušava, a kao privremeni flaster spominje se slabo efikasno povećanje radnog vijeka. Drugim riječima, održivo isplaćivanje minimalne mirovine od 1.000 eura zahtijevalo bi gospodarski i demografski preporod; milijune više zaposlenih te znatno veće plaće i doprinose.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu