Cijene su porasle otkako je Hrvatska usvojila euro, ali to ne nadmašuje koristi koje su mnogi osjetili. Svim bugarskim prorocima propasti zbog eura treba jedan “chill pill”. Barem je to savjet iz Hrvatske, posljednje zemlje koja je usvojila jedinstvenu valutu još 2023. godine. Bugari su izašli na ulice u tisućama otkako je Europska komisija odobrila ulazak Bugarske u valutnu uniju od sljedeće godine, navodno iz straha da će život postati znatno skuplji kao rezultat toga, piše Politico.eu.

Od kada se Hrvatska pridružila eurozoni, inflacija joj je — istina je — bila nešto viša nego prije pristupanja. No u velikoj mjeri, kažu stručnjaci, to odražava druge pozitivne promjene. Drugi gospodarski podaci ukazuju na to da je tranzicija u velikoj mjeri bila uspješna — i model koji bi Bugarska mogla slijediti. Rast u Hrvatskoj bio je među najjačima u EU prošle godine, 3,8 posto, zahvaljujući turističkom sektoru koji se održao snažnim čak i dok su se industrijski problemi Europe gomilali.

MSCI indeks u minusu

Dolar poskočio, nafta pala: Azijska tržišta skliznula zbog carinskih prijetnji

Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU-u, analitičari kažu da uzroci uglavnom nisu povezani s uvođenjem eura. „Hrvatska je bila jedina zemlja koja je ušla u eurozonu u uvjetima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističući da je inflacija od 2022. do 2023. bila najgora još od 1990-ih, kad se bivša Jugoslavija raspadala. S takvim uvjetima na početku procesa uvođenja eura, Sorić kaže da je potrošačima bilo teško odrediti što točno uzrokuje inflaciju — što je dovelo do percepcije da je inflacija puno viša nego što su službeni podaci sugerirali.

Ali strahovi od rasta cijena djelomično su opravdani, kaže Fran Galetić, također s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ukazujući na iskustvo susjedne Slovenije, gdje su cijene porasle za 9 posto unutar 18 mjeseci od uvođenja eura u siječnju 2007. „Iako je službena politika slala umirujuće poruke da se to neće dogoditi, mnogi su se sjećali kako je to izgledalo“, rekao je Galetić. Kako bi umirila javnost, hrvatska je vlada natjerala supermarkete da prikazuju cijene u obje valute četiri mjeseca prije nego što je euro zamijenio kunu 2023. godine, i još godinu dana nakon toga. To ipak nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste priliku. Mnogi hrvatski trgovci podigli su cijene prije nego što je pravilo stupilo na snagu, omogućivši im da tvrde kako ih nisu podizali tijekom razdoblja dvostrukog prikazivanja cijena, rekao je Galetić. Potrošačke su cijene porasle znatno brže u 18 mjeseci oko uvođenja eura nego što su rasle u ostatku eurozone, prenosi Večernji list.