Brojni su čimbenici u igri kada se radi o tome koliko dugo živimo. Iako su neki od njih nepromjenjivi, druge možemo promijeniti. Jedan takav čimbenik je prehrana, za koju se zna da ima veliki utjecaj na naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Prema jednoj liječnici, određena prehrana bi čak mogla značajno produžiti životni vijek, piše Express.

Liječnica Shireen Kassam preporučila je biljnu prehranu za dugovječnost pozivajući se nekoliko studija koje podupiru ovu tvrdnju.

“Desetljećima znamo da zdrava prehrana može pozitivno utjecati na životni vijek i zdravlje kao i na broj godina proživljenih u dobrom zdravlju. Korisnije je razmotriti zdrave obrasce prehrane nego pojedinačne namirnice koje potiču dugovječnost. Međutim, svim obrascima zdrave prehrane zajednički je naglasak na određenim skupinama namirnica. Ova hrana je voće, povrće, cjelovite žitarice, grah, orašasti plodovi i sjemenke. Dobivanje proteina iz biljnih izvora u odnosu na životinjske također je važan aspekt svake dugovječne prehrane. Koristan izvor informacija su promatranja iz pet regija diljem svijeta u kojima ljudi žive najdulje, najzdravije, nazvanih plave zone, i postoji veća vjerojatnost da će doživjeti 100 godina nego bilo gdje drugdje u svijetu. Plave zone dijele pretežito ili isključivo biljnu prehranu, s naglaskom na konzumaciju graha kao glavnog izvora proteina”, kaže osnivač Plant Based Health Proffesionals.

Foto: Unsplash

Plave zone uključuju Okinawu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Nicoyu u Kostariki, Ikariju u Grčkoj i Loma Lindu u Kaliforniji.

Što kaže istraživanje?

“Nedavne studije potvrdile su da je prelazak na biljnu prehranu u bilo kojoj dobi koristan.
Razlog je taj što je biljna hrana puna hranjivih tvari koje promiču zdravlje kao što su vlakna, polifenoli, vitamini i minerali i stotine fitokemikalija koje zajedno djeluju na smanjenje rizika od kroničnih stanja promicanjem boljeg zdravlja crijeva, smanjenjem upale i poboljšanjem regulacije glukoze.

Lista namirnica

Superhrana koju su jele i naše bake: Deset namirnica koje su pune hranjivih sastojaka i koje sprečavaju rak i Alzheimerovu bolest

Primjerice, velika globalna analiza pokazala je da bi prelazak na biljnu prehranu od 20. godine života mogao produžiti životni vijek za 10,7 godina kod žena i 13 godina kod muškaraca. Pokazalo se da se najveći dobici javljaju konzumiranjem više mahunarki (žene: 2,2 godine; muškarci: 2,5 godine), cjelovitih žitarica (žene: 2,0; muškarci: 2,3 godine) i orašastih plodova (žene: 1,7 godina; muškarci: 2,0 godine)”, kaže Kassam .

Predviđalo se da će čak i prelazak na zdravu biljnu prehranu u dobi od 60 godina produžiti godine života.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Foto: Unsplash

“Slično u ovoj studiji na više od 300.000 muškaraca i žena iz Million Veteran Programa u SAD-u, prehrana koja se više temelji na biljnoj prehrani povezana je s 36 posto smanjenjem rizika od rane smrti”, kaže Kassam.

Hrana koja ima suprotan učinak

“Suprotno tome, hrana koja se dosljedno povezuje s povećanim rizikom od prerane smrti uključuje prerađeno i neprerađeno crveno meso, slobodne šećere (kao što je velika konzumacija zaslađenih pića) i prehranu s visokim udjelom prerađene hrane”, savjetuje dr. Kassam.

Doživjeti stotu

Prehrana i dug život: Birajte što više namirnica iz ova četiri zdrava načina prehrane

Ove su namirnice postale tipične za takozvani zapadnjački obrazac prehrane koji se široko konzumira u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Ovoj vrsti prehrane nedostaju zdravi hranjivi sastojci prisutni u biljnoj hrani, a također nas izlaže štetnim tvarima, uključujući uzročnike raka. Općenito, prehrana bogata mesom i prerađenom hranom povezana je s povećanim rizikom od kroničnih stanja uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, rak, masnu jetru i demenciju, što sve smanjuje životni vijek i zdravlje. Ne smijemo zaboraviti da alkohol treba smatrati ‘hranom’ koja negativno utječe na sve aspekte našeg zdravlja, uključujući povećanje rizika od srčanih bolesti i raka te ga je najbolje izbjegavati”, ističe Kassam.