Vlada Republike Hrvatske zadužila je Središnji državni ured za demografiju i mlade da se uključi u međunarodno demografsko istraživanje “Generations & Gender Programme” (GGP), prepoznato kao jedno od 11 najvažnijih novih istraživačkih infrastruktura na razini Europske unije. Uključivanje u ovu vrijednu međunarodnu inicijativu predviđeno je sa svrhom provedbe mjera demografske politike iz programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020. – 2024., a s ciljem ispitivanja specifičnog područja i prikupljanja podataka o životnim uvjetima mladih osoba, dinamici i složenosti obiteljskog života te relevantnim okolnostima koje se odnose na odluku o roditeljstvu i podizanje djece. Sve su to pitanja koja se već godinama protežu kroz javni diskurs, a sada bismo trebali dobiti i relevantne podatke kojima ćemo moći objasniti specifične društvene pojave i trendove.

Vrijedna infrastruktura

“Kreiranje učinkovitih mjera i politika te ocjena učinka provedenih politika najvažnija je korist koju će Hrvatska imati od prikupljenih podataka o demografskim trendovima. Dostupnost takvih podataka utjecat će na brojna područja: planiranje nacionalnih i lokalnih programa, izradu proračuna u obrazovanju, zdravstvenom osiguranju, različite mjere u podupiranju obitelji i djece, studenata i starijeg stanovništva kao i u politikama usmjerenima prema upravljanju zahtjevima tržišta rada i osiguranju gospodarskog rasta Republike Hrvatske. Demografska revitalizacija najvažnije je nacionalno i strateško pitanje te nam je u pronalasku najboljih odgovora na njih, osim s lokalnom zajednicom, civilnim i poslovnim sektorom, izrazito važna i suradnja sa znanstvenom zajednicom”, istaknula je u samom početku državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

GGP nije još jedno od mnogobrojnih istraživanja čiji će se rezultati pospremiti u ladicu. Riječ je o vrijednoj istraživačkoj infrastrukturi koju je 2000. pokrenula Populacijska jedinica Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu, a od 2009. godine koordinira ga Nizozemski interdisciplinarni demografski institut (NIDI) u Den Haagu (Nizozemska). Da je riječ o projektu koji je više od slova na papiru, govori i činjenica da je Europska komisija GGP stavila na listu najvažnijih ESFRI projekata u 2021. godini. Središnji državni ured za demografiju i mlade već se godinama bavi projektima za uočavanje demografskih prilika i izazova te prilika i izazova vezanih za mlade. U Hrvatskoj je još 2018., govori državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, provedeno eksperimentalno te inovativno pilot istraživanje kojega je vodio izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta – Zagreb (EFZG). To je ujedno bilo i prvo međunarodno demografsko istraživanje provedeno u Republici Hrvatskoj. Sada po prvi puta imamo priliku napraviti sveobuhvatno i međunarodno priznato istraživanje i to u ovakvom obimu i značaju” dodala je Josić. Suradnja s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu nastavlja se i ove godine, a GGP u Hrvatskoj će i u narednim ciklusima voditi profesor Čipin, koji je ujedno i predstavnik Republike Hrvatske u središnjem upravljačkom tijelu GGP-ja. Kako saznajemo u razgovoru s profesorom Čipinom, GGP je međunarodna istraživačka infrastruktura koja pruža visokokvalitetne podatke znanstvenicima i ostalim dionicima zainteresiranima za rješavanje demografskih izazova. Glavni aplikativni cilj GGP-ja, pojednostavljeno rečeno, mjerenje je učinaka javnih politika na demografske procese. Demografija, i društvene znanosti općenito, pomažu nam razumjeti načine na koje naše društvo funkcionira. U tome ključnu ulogu imaju podaci prikupljeni putem anketa. Za dobro razumijevanje toga kako se društvo mijenja i kakve se demografske promjene odvijaju od posebne su važnosti longitudinalne ankete, u kojima se iste osobe intervjuiraju u više navrata. Longitudinalne ankete prate ljude (ispitanike) kroz vrijeme i prikupljaju podatke o važnim događajima iz njihovih života, kao što su npr. partnerstva, brak, roditeljstvo, razvod, umirovljenje itd., što nam omogućuje dublje razumijevanje stanja stvari, koje je od iznimne ne samo znanstvene, već i praktične važnosti. Za donošenje učinkovitih politika potrebno je razumijevanje suvremenih društvenih izazova koji su generirani različitim sociokulturnim i institucionalnim čimbenicima. Suvremena demografska istraživanja u velikoj mjeri oslanjaju se na pojedinačne, longitudinalne i međunarodno usporedive podatke. Takvi podaci olakšavaju da političke odluke budu ciljane i učinkovite te da nositelji politika donose odgovorne i teške političke odluke temeljene na znanstvenim dokazima.

“Demografija u Hrvatskoj treba se manje oslanjati na deskripciju trendova, a više nuditi objašnjenja različitih demografskih fenomena, no za takvo što trebaju nam kvalitetni mikropodaci koje ćemo uključivanjem u ovaj program napokon imati”, rekao je izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin koji je i voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije.

Najmanje 5000 valjanih anketa

S profesorom Čipinom razgovarali smo i o samoj metodologiji istraživanja. Tako saznajemo da će ciljna skupina biti punoljetno stanovništvo mlađe i srednje dobi (18 – 54), a upotrijebit će se jednostavni slučajni uzorak. Prednost jednostavnoga slučajnog uzorka, objašnjava profesor, jest ta da sve osobe u ciljanoj populaciji imaju jednaku šansu biti izabrane što osigurava reprezentativnost i donošenje valjanih zaključaka za čitavu populaciju.

“Osobama iz registra koje će biti izabrane u uzorak poslat će se pozivna pisma sa zamolbom da sudjeluju u istraživanju. Anketni upitnik dizajniran je za web anketiranje, a napravili su ga vodeći europski demografski stručnjaci. Radi usporedivosti, većina je pitanja ista u svim zemljama koje su implementirale GGP. Metoda prikupljanja podataka jest putem online upitnika preko softvera koji se nalazi u Centrali u Nizozemskoj. Web anketa programirana je tako da dozvoljava ispitanicima da ispune upitnik online na bilo kojoj vrsti osobnog računala, tableta ili pametnog mobitela. Cilj je u konačnici prikupiti najmanje 5000 valjanih anketa da bi mogli raditi analize i za podskupine u društvu koje nisu toliko brojne” objašnjava profesor Čipin.

GGP se sastoji od početnog vala i dva dodatna vala istraživanja koja će se provesti za tri godine pa za šest godina. Početni upitnik pokriva širok raspon tema, s fokusom na životne povijesti i partnerstva, djetinjstvo i sociodemografski status roditelja, život s roditeljima i tranziciju u odraslu dob, radni status, dohodak i imovinu kućanstva, spolno zdravlje i fertilitet, međugeneracijske odnose, spolnu ravnopravnost i podjelu kućanskih poslova, usklađivanje posla i obitelji, vrednote, stavove, blagostanje i zdravlje.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Istraživanjem se prikupljaju retrospektivni podaci o prošlim događajima iz života pojedinaca, ali i podaci o budućnosti, npr. namjera o selidbi, imanju djece, zajedničkom životu s partnerom i sl. Najnovija verzija upitnika uključuje i nove skupine pitanja koja će pomoći boljem prepoznavanju promjena u prirodi poslova, prije svega fleksibilnosti posla, usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza, sigurnosti posla, kao i pitanja o mobilnosti i migracijama. Anketa nadalje sadrži i pitanja o utjecaju digitalizacije na način života, uključujući npr. to kako ljudi danas upoznaju svoje partnere ili to kako digitalni kontakti preoblikuju obiteljski život”, dodao je profesor Čipin.

Planirani je početak prikupljanja podataka listopad 2022. i proces će trajati otprilike šest tjedana. Podaci koji će se prikupiti u tih šest tjedana moći će, među ostalim, poslužiti kao ključan izvor informacija za tvorce politika u novim zemljama članicama EU-a koje prolaze kroz duboke društvene, demografske, ekonomske i političke promjene. Razumijevanje tih promjena i njihovih političkih implikacija važno je za sve zemlje u EU. Spomenute promjene jako je teško interpretirati, ali ih se bolje razumije kada se promatraju iz perspektive više zemalja upotrebom usporedivih anketnih instrumenata. Od takvog pristupa, koji se temelji na ovakvim međunarodnim istraživanjima, jasno je, velike koristi imat će i Republika Hrvatska.

Donošenje ciljanih mjera

“Da bi dobili što bolji uvid, istraživači, dionici i tvorci politika imat će najviše koristi ako imaju pristup podacima prikupljenim kroz međunarodna i usporediva istraživanja jer su tada pokazatelji od interesa standardizirani i harmonizirani u svim zemljama. U tom kontekstu, GGP je temeljni alat koji unapređuje demografska i druga društvena istraživanja. Primjena GGP-ja već sada u nekim zemljama pomaže u rješavanju brojnih društvenih i demografskih izazova, koji će se, prema očekivanjima, u budućnosti intenzivirati”, zaključio je profesor Čipin.

“Prvi konačni rezultati Popisa stanovništva najavljeni su za sredinu ove godine, no premda korisni, oni nam neće dati dublju sliku jer na temelju popisa ne možemo istražiti zašto npr. mladi u Hrvatskoj ostaju dugo u roditeljskom domu i koliko djece planiraju imati. Zbog toga smo u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade inicirali uključivanje Republike Hrvatske u ovo međunarodno istraživanje kako bismo, na temelju visokokvalitetnih mikropodataka i analiza koje će iz njih proizaći, dobili odgovore na ta i
slična pitanja te razvili sveobuhvatni paket mjera orijentiranih na stvarne potrebe hrvatskih građana. Riječ je o ciljanim mjerama temeljnim na znanstvenim dokazima, a koje će poboljšati kvalitetu života, posebno mladih koji tek ulaze u svijet odraslih i parova koji planiraju zasnivanje ili proširenje obitelji” zaključila je državna tajnica
Josić.