Praksa označavanja proizvoda kao “domaćih” no čija je sirovina uvezena, predstavlja “perfidno” zavaravanje potrošača, poručila je u petak eurozastupnica SDP-a Biljana Borzan, čiji su amandmani za transparentnije označavanje porijekla proizvoda u EU-u u petak usvojeni na nadležnim odborima u Europskom parlamentu.

Odbor za okoliš, javno zdravlje, sigurnost hrane i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazili su u petak mišljenje o prijedlogu Komisije o strategiji „Od polja do stola“, a usvojeni su i amandmani Biljane Borzan, koja je izvjestiteljica socijalista za spomenutu strategiju.

Borzan je u svojim amandmanima zatražila da se proširi sustav označavanja porijekla sirovine na prehrambenim proizvodima u EU-u navođenjem zemlje porijekla, točno navodi udio meda iz EU-a u odnosu na treće zemlje, primjerice Kinu, te vidljivije označava porijeklo primarne sirovine na prehrambenim proizvodima koji se prodaju na tržištu Unije.

“Proizvođači koriste činjenicu da u svakoj državi članici, pa tako i u našoj, 70 i više posto građana preferira domaće proizvode, i na taj način ih zapravo privlače da misle da su dobili domaće proizvode”, kazala je Borzan na konferenciji za medije u petak u Zagrebu.

“Ne osporavam proizvođačima mogućnost da sirovinu uvezu od negdje drugdje, ako nema dovoljno sirovina koju trebaju u Hrvatskoj, ali to potrošač mora znati, a ne da se potrošača na perfidan način zavara”, poručila je.

Postojeća je praksa, pojašnjava Borzan, da na prednjoj strani proizvoda piše “domaće, slavonsko, dalmatinsko, istarsko i sl., a na poleđini sitnim slovima koje morate povećati povećalom, da je zemlja podrijetla sirovine neka druga, a ne Hrvatska”.

Ako je, primjerice, slavonski kulen proizveden od uvoznog mesa, taj podatak morao biti “jasno i očito naznačen na pakiranju”, smatra Borzan.

Trenutno je navođenje zemlje podrijetla potrebno samo za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja, ali ne i za suhomesnate proizvode, mlijeko i mliječne proizvode, za koje je dovoljno oznaka “proizvedeno u EU”, što, smatra Borzan treba promijeniti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Postojeća pravila omogućuju korištenje označavanje “mješavinom EU i ne-EU meda”, proizvoda koji sadrži samo 1 posto meda proizvedenog u Europskoj uniji.

Borzan smatra kako je potrebno jasno naznačiti postotke na proizvodu te da, primjerice, kineski med predstavlja “nelojalnu konkurenciju” europskim proizvođačima jer se u Kini ne moraju poštivati stroge regulative, zbog čega je jeftiniji.

“Jeftin med postaje jeftin jer se u njega dodaju nedopuštene jeftine supstance poput šećernog sirupa”, pojasnila je, dodavši da se skoro pola meda na europskom tržištu uvozi iz Kine.

Borzan: Hvala Ruži Tomašić, zajedno smo radili za dobrobit građana

Borzan je istaknula i da su njeni amandmani usvojeni “uz veliku podršku i pomoć” bivše europarlamentarke Ruže Tomašić “koja ih je supotpisala i na taj način osigurala podršku svoje političke grupacije (Europski konzervativni i reformisti)”.

„Kolegica Ruža Tomašić i ja se po mnogim pitanjima možda i nismo slagali, ali kada su po pitanju građani i dobrobit građana smo uvijek radili dobro zajedno. U tom smislu mi je žao što nije više zastupnica u Europskom parlamentu“, poručila je Borzan.

Dugogodišnja europarlamentarka Tomašić otišla je prije nekoliko mjeseci u političku mirovinu, a njeno je mjesto u Europskom parlamentu preuzeo predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić.

SDP-ova eurozastupnica napominje i kako su uz Ružu Tomašić putem amandmana izradi stajališta EP-a pridonijeli i hrvatski zastupnici Tonino Picula, Sunčana Glavak i Ivan Vilibor Sinčić.

Sokol: Potrebno je jasno označiti nutritivne vrijednosti

Zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, koji je izvjestitelj EPP-a u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) za strategiju “Od polja do stola”, u pregovorima o sadržaju strategije također je zagovarao stav da je potrebno promijeniti način označavanja podrijetla meda i deklariranja nutritivnih vrijednosti i zemlje podrijetla proizvoda.

“Istraživanja su nam pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla”, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

“Sadašnja situacija nije zadovoljavajuća jer potrošači te informacije moraju tražiti na poleđini pakiranja koja je često nerazumljiva i pisana gotovo nevidljivim slovim”, ocjenjuje Sokol.

Prilikom kupnje meda potrošač pak mora znati informaciju o udjelu meda po državama, a izmjenom pravila o označavanju meda “ojačat će se i pozicija hrvatskih pčelara koji proizvode med vrhunske kvalitete”, poručuje HDZ-ov eurozastupnik.