Zagrebačka banka našla se pod obradom istražitelja HNB-a zbog rizik od pranja novca i financiranja terorizma, a na udaru su Milan Popović i niz nepoznatih tvrtki iz Italije, piše u nedjelju Jutarnji list.

Kada je u drugoj polovici siječnja dotadašnji predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić podnio ostavku iz “osobnih razloga“, odmah su krenule priče kako pravi razlog odlaska iskusnog bankara treba tražiti u ozbiljnim problemima koje je Zagrebačka banka imala sa sustavom sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, navodi dnevnik.

Analiza

Nešto je trulo, a najveća banka i HNB uporno šute

Međutim, službena politika Zagrebačke banke odlučila se čvrsto i uporno držati verzije o “osobnim razlozima” odlaska Miljenka Živaljića, koji su se počeli doimati vrlo neuvjerljivo nakon što je sa svojih pozicija otišlo još dvoje visokopozicioniranih menadžera Zagrebačke banke.

Jutarnji list sada je u posjedu Zapisnika Hrvatske narodne banke koji u svojem Zaključku donosi niz vrlo oštrih, gotovo dramatičnih zapažanja o propustima najveće hrvatske banke po pitanju sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

U samom uvodu Zaključka Zapisnika eksperti HNBa upozoravaju kako su “nezakonitosti i nedostaci utvrđeni u svim revidiranim poslovnim područjima te na sve tri “linije obrane”.

Brojnost nezakonitosti i propusta, kao i iznosi koji se spominju u Zaključku HNB-a, toliki su da ukazuju na dugogodišnje sustavno zanemarivanje pitanja sprečavanja pranja novca u Zagrebačkoj banci.

U Zapisniku posebnu pozornost privlači iznos gotovinskih isplata po računima nerezidenata s obilježjem tzv. talijanske tipologije u iznosu od 1,79 milijuna kuna, kao i ukupan iznos isplata po računima klijenata kojima je stvarni vlasnik bio poznati srpski poduzetnik bivši partner Severine Vučković, Milan Popović.

Po tim Popovićevim računima kroz Zagrebačku banku prošlo je više od milijardu kuna, a HNB je upozorio da je Zagrebačka banka trebala kao sumnjive prijaviti čak 38 transakcija ukupne vrijednosti od 488 milijuna kuna, donosi Jutarnji list.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost