FOREX (foreign exchange) ili tržište gotovine ili spot tržište međubankovno je tržište ustanovljeno 1971. kad su uvedeni plivajući tečajevi. To je tržište na kojem se valuta jedne zemlje mijenja za valutu druge po cijeni koja se zove tečaj. FOREX je grupa od otprilike 4.500 institucija koje se bave trgovanjem valutama, što uključuje međunarodne banke, središnje banke, komercijalne institucije i pojedince. Preko njega se provodi plaćanje izvoza i uvoza te kupnja i prodaja imovine u stranim zemljama. Ovo je potrošački ‘consumer’ segment tržišta, dok još postoji i ‘špekulantski’ segment koji čini više od 80% svih transakcija na ovom tržištu. Prije su se pred sudionike na tržištu postavljali veliki financijski zahtjevi što je uvjetovalo da su samo velike banke mogle sudjelovati u trgovini, dok danas i mali špekulanti preko ‘trgovanja na maržu’ mogu također trgovati na ovom tržištu. Za trgovanje od npr. 100.000 dolara (1 lot, ili ugovorna veličina) nužno je imati na ‘marginalnom računu’ kao garanciju samo 1.000 dolara. Ili čak i manje. Ovo je efekt zvan ‘leverage’.

Banke igraju trostruku ulogu na FOREX-u
One olakšavaju transakcije između dviju strana, npr. kompanija koje žele razmijeniti valute da bi platile robu ili usluge (consumer business). One špekuliraju kupujući i prodajući valute. Banke uzimaju pozicije u valutama vjerujući da će valute kasnije vrijediti više (kupnja – long position) ili manje (prodaja – short position). Međunarodne banke ostvaruju više od 70% prihoda ovim špekulativnim trgovanjem (speculator business). George Soros je jedan od najpoznatijih svjetskih špekulanata. Središnje banke raznih zemalja sudjeluju u FOREX-u da bi služile interesu svojih zemalja. Kad središnja banka kupuje ili prodaje devize, ona želi stabilizirati domaću valutu. FOREX je tako velik da ga ni najveće središnje banke ne mogu kontrolirati, tj. svojom snagom znatnije utjecati na kretanje tečajeva valuta. Tako je dnevni promet američkih obveznica oko 300 milijardi dolara, dionica oko 100 milijardi dolara, a promet na FOREX-u je veći od 1.900 milijardi dolara. Ime ‘tržište’ ovdje je malo pogrešno upotrijebljeno jer ne postoji mjesto na kojem se provode transakcije (kao za futures, dionice, obveznice). Trgovina se odvija telefonom ili češće preko kompjutorskih terminala na tisućama mjesta na svijetu. Većina transakcija se odvija između 300-tinjak banaka koje provode transakcije za kompanije, vlade ili za sebe. One objavljuju cijene (tečajeve), bid za kupnju i ask za prodaju. Posljednja cijena neke od ovih banaka smatra se sadašnjom, najnovijom tržišnom cijenom za tu valutu.

Brojne su prednosti za one koji žele trgovati na ovom tržištu:

Likvidnost – u FOREX-u uvijek postoji kupac ili prodavač. Pozicija se uvijek tijekom 24 sata ili kasnije može zatvoriti (naročito za ‘glavne’ valute).

Pristup – FOREX je otvoren 24 sata dnevno skoro šest dana u tjednu. Razlog su različite vremenske zone od Sydneyja do New Yorka.

Dvosmjerno tržište – tečajevi valuta se navode u paru, npr. dolar/yen, dolar/franak i dr. Svaka pozicija uključuje prodaju/kupnju jedne valute te kasnije kupnju/prodaju iste. Što će trgovac učiniti prvo, ovisi o planu (strategiji) trgovanja, tj. da li trgovac misli da će bazna valuta padati ili rasti u odnosu na kontra valutu.

Leverage – trgovanje se odvija u određenim iznosima (lot, ugovorena veličina), uglavnom od 100.000 dolara. Da bi se počelo trgovati, treba otvoriti ‘margin account’ u koji će se staviti novac kao garancija za trgovinu. U taj račun ulaze dobici po trgovini ili se s njega skida novac po gubicima na trgovini. Pokriće (leverage) trgovine je najčešće 1% ili rjeđe 2%. To znači da za trgovanje po jednom lotu treba imati na računu iznos od 1.000 dolara (leverage 100x).

Kvaliteta izvršenja – FOREX je jako likvidan i većina transakcija će se izvršiti po posljednjoj tržišnoj cijeni. Zaštita sigurnosti računa je od najveće važnosti za brokera. Veoma je lako povući svoje novce s računa.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Zoran Maričić