Proteklih nekoliko godina nove članice EU, kao i zemlje jugoistočne Europe, zabilježile su značajan napredak na gospodarskom planu. Intenzitet rasta BDP-a je iznad prosjeka zemalja EU, rast cijena je usporen i predvidiv, provedene su brojne strukturne reforme s ciljem završetka tranzicije k potpuno tržišnom gospodarstvu, a regija također bilježi i značajan priljev direktnih stranih ulaganja. Anketa o radnoj snazi, koja se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada što omogućuje usporedbu razine nezaposlenosti s drugim zemljama, također ukazuje na pozitivne trendove na tržištu rada Hrvatske posljednjih godina. Međutim, navedena anketa ukazuje i to da je u stvarnosti broj nezaposlenih osoba manji od onoga zabilježenog pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.Tako je primjerice od 2002. do polovice 2006. godine broj nezaposlenih osoba sukladno metodologije ankete u prosjeku bio niži za oko 25% nego što je službena statistika pokazivala. Također, i anketna stopa nezaposlenosti u promatranom razdoblju bila je vidljivo niža od stope registrirane nezaposlenosti. Tako je primjerice u prvih šest mjeseci prošle godine prosječna službena stopa iznosila 17,5%, dok je anketna bila osjetno manja i iznosila je 11,8%. Navedeni nerazmjer u podacima ukazuje na činjenicu da određeni broj ljudi i dalje svoje prihode ostvaruje radom u “sivoj ekonomiji”, a određen broj njih u stvarnosti nema namjeru traženja i prihvaćanja posla. Promatrana anketa ipak ukazuje i na neke negativniji trendove, poput činjenice da je stopa udio radne snage u radnom sposobnom stanovništvu ispod 50% i to posljednjih nekoliko godina. Navedeni pokazatelj, uz već dugoročno prisutne negativne demografske trendove, predstavlja opasnost za gospodarski razvoj u budućnosti te također i dugoročnu održivost fiskalnog sustava. Anketa ukazuje i na to da je stopa nezaposlenosti kod žena viša u usporedbi s onom muškaraca, odnosno da je relativno manji broj njih zaposlen. Na neravnotežu između ponude i potražnje ukazuje i činjenica da uvoz radne snage ostvaruje rast unatoč i dalje visokoj razini nezaposlenosti. Također, posebice u manjim sredinama izražen je problem nedostatka određenog profila radne snage, a što se prvenstveno odnosi na visokoškolovani stručni kadar. Na manjak radne snage određenog profila ukazuje i činjenica natprosječnog brzog rasta plaća poput primjerice kod ICT stručnjaka ili managera. Očekuje se nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada Hrvatske, koje će rezultirati nastavkom smanjenja službene stope nezaposlenosti tijekom ove i idućih nekoliko godina. Tako bi prosječna stopa nezaposlenosti za ovu godinu mogla iznositi oko 16%.