Nakon punih pet godina svjetska bonitetna kuća Dun&Bradstreet nedavno je povećala hrvatski kreditni rejting s DB4d na DB4c, ocjenjujući da je “pozitivan napredak rezultat napornoga rada”. Takva povećanja kreditnih rejtinga države, ali i banaka, smatraju analitičari, izravan su pokazatelj da se hrvatsko gospodarstvo kreće u boljem “europskijem” smjeru. Riječ je o skupu svojstava tražitelja kredita (položaj, imovina, poslovi, ali i perspektiva) na temelju kojih je moguće donijeti ocjenu o kreditnoj sposobnosti koja se može promatrati i s formalne i s materijalne strane. Najpoznatiji “dodjeljivači” ocjena kreditnih rejtinga su svjetske financijske kuće Standard & Poor’s, Moody’s te Fitch.

Klijentima nevažno
Iz Splitske banke poručuju kako dobar kreditni rejting ne mora imati izravnu, “mjerljivu” korist za klijente. “Naime, on u pravilu proistječe iz prvoklasne financijske stabilnosti i sigurnosti takve banke kao i poslovanja u skladu s najboljim standardima međunarodne bankarske prakse. Koristi koje slijedom toga ima klijent su prije svega sigurnost poslovanja s takvim institucijama. Također dobar kreditni rejting znači mogućnost povoljnijeg pristupa međunarodnom tržištu kapitala, a to bi u konačnici trebalo značiti da bi klijenti mogli ”uživati“ u povoljnijim uvjetima kod takvih banaka (no zbog tržišne konkurencije to baš i ne dolazi do izražaja jer one banke koje zbog lošijeg rejtinga imaju skuplji kapital u odnosima s klijentima idu na uštrb vlastite profitabilnosti)”, rekli su u Splitskoj.Hrvatske banke uglavnom “baštine” rejtinge matičnih banaka, a Zagrebačka banka je jedna od rijetkih koja još održava i plaća i samostalni rejting. Zasad je Splitska banka, odnosno njezina matična banka Societe Generale jedina banka u Hrvatskoj koja ima kreditne rejtinge AA.

Uspješna i RBA
Za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Splitske banke Pierre Boursot izjavio je da je Societe Generale svoj rejting zaslužio zbog prvoklasne financijske stabilnosti i sigurnosti kao i poslovanja u skladu s najboljim standardima međunarodne bankarske prakse.
“Koristi koje slijedom toga imaju svi klijenti banke su prije svega sigurnost poslovanja sa svim članicama grupe Societe Genarale. Dobar kreditni rejting znači i mogućnost povoljnijeg pristupa međunarodnom tržištu kapitala, a to bi u konačnici značilo da i klijenti uživaju u povoljnijim uvjetima poslovanja s bankom” izjavio je Boursot. Raiffeisenbank Austria također se može pohvaliti svojim novostečenim rejtingom koji prema Standard & Poor’su iznosi A +, odnosno dugoročno stabilnu projiciranu financijsku budućnost.Zdeslav Šantić iz RBA je međutim izjavio kako takva ocjena nema izravan utjecaj na klijenta jer kreditni rejting ne diktira kvalitetu usluge, već konkurencija među bankama na domaćem tržištu. “Rejting se može gledati samo kao svojevrsna ‘nagrada’ za dobro poslovanje banke”, izjavio je Šantić.

Objašnjenje kreditnih rejtinga (prema podacima kuće S&P)

AAA – najmanji ulagački rizik, redovito vraćanje kredita, nepostojanje mogućnosti povćanja financijskog rizika
AA – Vrlo niska očekivanja ulagačkog rizika. Redovna otplata kredita. Vrlo mala mogućnost povećanja financijskog rizika
A – Nisko očekivanje ulagačkog rizika. Gotovo uvijek redovna otplata kredita. Mala mogućnost povećanja financijskog rizika
BBB – Relativno nisko očekivanje ulagačkog rizika. Adekvatna otplata kredita, mogućnost povećanja financijskog rizika
BB – Osrednje očekivanje ulagačkog rizika, relativno redovna otplata kredita s manjim odstupanjima, nešto veća mogućnost povećanja financijskog rizika

Kreditni rejting utječe na prinose na komercijalne zapise

Što je slabiji kreditni rejting izdavatelja, to je dodatak na benchmark (spread) veći, čime je i prinos za investitora poticajniji i viši kako bi se kompenzirao veći rizik. Raspon prinosa na komercijalne zapise kreće se od 4,15 posto do 5,50 posto što daje prosječan prinos na komercijalne zapise dospijeća godine dana od 4,71 posto, a prosječni prinos na trezorske zapise Ministarstva financija RH istog dospijeća je 4,00 posto. Iz istog je vidljivo da komercijalni zapis predstavlja za ulagača atraktivniji instrument s većim prinosom u odnosu na trezorske zapise Ministarstva financije, a samim time i u odnosu na plasiranje sredstava putem depozita na isti rok. Zasigurno su komercijalni zapisi strateški bolji potez od čistog ulaganja u depozit s obzirom na to da ih se po potrebi može koristiti i kao dodatnu “polugu” kroz repo poslove, a može ih se po potrebi prodati na sekundarnom tržištu.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate