EN DE

Tekstilpromet: Veći troškovi zbog preseljenja u novi prostor

Autor: Darko Bičak
10. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Proizvodnja u omiškom Galebu velik je problem tvrtke, Galeb je 2005. zaključio sa 7,4 mil. kuna gubitka

Zbog otvaranja velikih trgovačkih centara povećana je neizvjesnost naplate potraživanja od malih trgovaca tekstilom što velikim distribucijskim tvrtkama poput Tekstilprometa uzrokuje probleme u poslovanju. Trgovačka tvrtka Tekstilpromet je prema posljednjim poslovnim rezultatima 1. – 9. /06., objavljenim na Varaždinskoj burzi, zabilježila 3,34 milijuna kuna neto gubitka. Rezultati poslovanja za ovo razdoblje nešto su bolji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je ukupan prihod iznosio 634,99 milijuna kuna što je za oko četiri posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rashodi iznosili su 635,5 milijuna kuna što je za dva posto više u odnosu na godinu prije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tržišta
Prihodi od prodaje u zemlji bili su veći pet posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, a prihodi od prodaje na inozemnim tržištima ostali su na prethodnim vrijednostima. U Tekstilprometu je za promatrano razdoblje došlo i do povećanja operativnih troškova zbog amortizacije novog centra koji je u funkciju stavljen u kolovozu 2006. godine, čime je došlo do povećanih troškova osoblja. U tvrtki napominju kako se likvidnost društva poboljšala zbog povećanih zaliha što u dužem razdoblju može imati negativne posljedice na likvidnost s obzirom na to da je riječ o robi koja ima modni karakter. Tekstilpromet je vodeća trgovačka kuća u Hrvatskoj specijalizirana za prodaju proizvoda od tekstila, sportske odjeće i obuće. Osnovana je 1949. godine kao distributer tekstila i odjeće na veliko da bi 1992. godine bila izvršena pretvorba u dioničko društvo. Šireći svoju maloprodajnu mrežu, Tekstilpormet je krajem 90-ih godina preuzeo trgovačke lance Robni magazin i Standard konfekciju koji su 2001. objedinjeni u novi brend Lanteau. Time se broj njegovih prodajnih mjesta povećao s 37 na 161, uglavnom na najatraktivnijim mjestima u središtima gradova. Tekstilpromet je danas najsveobuhvatniji igrač u hrvatskoj tekstilnoj industriji. Kao vlasnik maloprodajnog lanca Lantea Tekstilpromet je preuzeo primat u veleprodaji i maloprodaji tekstila, uvozu i izvozu, a ušavši u vlasničku strukturu omiškog proizvođača donjeg rublja Galeb prije nekoliko godina postao je i proizvođač tekstila. Iako je najmlađa Tekstilprometova djelatnost proizvodnja u omiškom Galebu, ona je ujedno i najveći problem tvrtke. U Galebu su problemi s poslovanjem započeli 2004. godine, a 2005. poslovna godina zaključena je s gubitkom od 7,4 milijuna kuna što je pridonijelo padu ukupnih rezultata čitavog Tekstilprometa. U tom je razdoblju u Galebu promijenjeno nekoliko uprava, a minus na Galebovu računu zasad smanjuje jedino sporedna turističko-ugostiteljska djelatnost. Upravo smještaj Galeba na turistički atraktivnoj lokaciji u Omišu predmet je spekulacija o tome da će proizvodnja u Omišu biti ugašena što su u Tekstiloprometu dosad javno odbacivali kao soluciju.

Zbog otvaranja velikih trgovačkih centara povećana je neizvjesnost naplate potraživanja od malih trgovaca tekstilom što velikim distribucijskim tvrtkama poput Tekstilprometa uzrokuje probleme u poslovanju. Trgovačka tvrtka Tekstilpromet je prema posljednjim poslovnim rezultatima 1. – 9. /06., objavljenim na Varaždinskoj burzi, zabilježila 3,34 milijuna kuna neto gubitka. Rezultati poslovanja za ovo razdoblje nešto su bolji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je ukupan prihod iznosio 634,99 milijuna kuna što je za oko četiri posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rashodi iznosili su 635,5 milijuna kuna što je za dva posto više u odnosu na godinu prije.

Tržišta
Prihodi od prodaje u zemlji bili su veći pet posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, a prihodi od prodaje na inozemnim tržištima ostali su na prethodnim vrijednostima. U Tekstilprometu je za promatrano razdoblje došlo i do povećanja operativnih troškova zbog amortizacije novog centra koji je u funkciju stavljen u kolovozu 2006. godine, čime je došlo do povećanih troškova osoblja. U tvrtki napominju kako se likvidnost društva poboljšala zbog povećanih zaliha što u dužem razdoblju može imati negativne posljedice na likvidnost s obzirom na to da je riječ o robi koja ima modni karakter. Tekstilpromet je vodeća trgovačka kuća u Hrvatskoj specijalizirana za prodaju proizvoda od tekstila, sportske odjeće i obuće. Osnovana je 1949. godine kao distributer tekstila i odjeće na veliko da bi 1992. godine bila izvršena pretvorba u dioničko društvo. Šireći svoju maloprodajnu mrežu, Tekstilpormet je krajem 90-ih godina preuzeo trgovačke lance Robni magazin i Standard konfekciju koji su 2001. objedinjeni u novi brend Lanteau. Time se broj njegovih prodajnih mjesta povećao s 37 na 161, uglavnom na najatraktivnijim mjestima u središtima gradova. Tekstilpromet je danas najsveobuhvatniji igrač u hrvatskoj tekstilnoj industriji. Kao vlasnik maloprodajnog lanca Lantea Tekstilpromet je preuzeo primat u veleprodaji i maloprodaji tekstila, uvozu i izvozu, a ušavši u vlasničku strukturu omiškog proizvođača donjeg rublja Galeb prije nekoliko godina postao je i proizvođač tekstila. Iako je najmlađa Tekstilprometova djelatnost proizvodnja u omiškom Galebu, ona je ujedno i najveći problem tvrtke. U Galebu su problemi s poslovanjem započeli 2004. godine, a 2005. poslovna godina zaključena je s gubitkom od 7,4 milijuna kuna što je pridonijelo padu ukupnih rezultata čitavog Tekstilprometa. U tom je razdoblju u Galebu promijenjeno nekoliko uprava, a minus na Galebovu računu zasad smanjuje jedino sporedna turističko-ugostiteljska djelatnost. Upravo smještaj Galeba na turistički atraktivnoj lokaciji u Omišu predmet je spekulacija o tome da će proizvodnja u Omišu biti ugašena što su u Tekstiloprometu dosad javno odbacivali kao soluciju.

Dionice
U Tekstilprometu sve konce u rukama čvrsto drži predsjednik Uprave Mijo Šimić koji se na mjestu čelnog čovjeka Tekstilprometa nalazi od 1991. godine, a u tvrtki se zaposlio deset godina prije. Danas društvo zapošljava 1742 radnika, a osim Tekstilprometa društvo čine još četiri subjekta: Lantea d.d., Galeb d.d., SIM Sport d.o.o. te Tekstilpromet d.o.o. Mostar. Prema posljednjim podacima Varaždinske burze, na kojoj su izlistane Tekstilprometove dionice, temeljni kapital društva je 37,549.200 kuna. Izdano je 93.873 dionica svaka nominalne vrijednosti 400 kuna. Promet dionicama ove tvrtke vrlo je mali, a karakteriziraju ga velike oscilacije u cijeni. Tako se prosječna cijena dionice 2005. godine kretala oko 1100 kuna, u prethodnom tromjesečju njihova cijena kretala se između 1200,16 i 1650 kuna da bi u tekućem tromjesečju bila postignuta najviša cijena od 1699,99 kuna po dionici. Unatoč tome što je u prošloj godini zarada po dionici bila 7,34 kuna nije isplaćena dividenda. Najveći dioničar Tekstilprometa je predsjednik Uprave Mijo Šimić koji posjeduje 14.767 redovnih dionica, odnosno 15,73 posto vlasničkog udjela. Manje postotke dionica posjeduju članovi Nadzornog odbora kao i drugi zaposlenici tvrtke. PBZ – kapitalni fond posjeduje 2014 dionica društva što čini 2,15 posto udjela.

Specijalizirani program

Pored veleprodaje kao glavne djelatnosti tvrtke, maloprodaje i proizvodnje važan dio Tekstilprometova poslovanja predstavlja i opremanja hotela, apartmana, ugostiteljskih objekata, javnih ustanova (bolnice, studentski domovi) i državnih institucija te izrada radne i službene odjeće za djelatno osoblje. Tako u svojoj referentnoj listi ova tvrtka navodi niz kompanija i institucija i gotovo sve najluksuznije hotele u Zagrebu te niz turističkih tvrtki na Jadranu.

Autor: Darko Bičak
10. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close