Fiksna repo stopa iznosila je 0,5 posto, što je jednaka stopa kao i na prethodne dvije aukciji, ali i nešto niža nego na prvih šest aukcija, na kojima je fiksna stopa bila 0,8 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je na obratnoj repo aukciji prihvatila sve ponude banaka u iznosu od 208 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 0,50 posto, objavljeno je iz HNB-a.
Na desetu obratnu repo aukciju od kraja rujna, kojima središnja banka utječe na kunsku likvidnost na financijskom tržištu i smanjenje kamata, pristigle su ponude banaka u ukupnom iznosu od 208 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatio sve prispjele ponude.
Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je na obratnoj repo aukciji prihvatila sve ponude banaka u iznosu od 208 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 0,50 posto, objavljeno je iz HNB-a.
Na desetu obratnu repo aukciju od kraja rujna, kojima središnja banka utječe na kunsku likvidnost na financijskom tržištu i smanjenje kamata, pristigle su ponude banaka u ukupnom iznosu od 208 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatio sve prispjele ponude.
Fiksna repo stopa iznosila je 0,5 posto, što je jednaka stopa kao i na prethodne dvije aukciji, ali i nešto niža nego na prvih šest aukcija, na kojima je fiksna stopa bila 0,8 posto.
Datum reotkupa je 9. prosinca, a danas dospijeva 178 milijuna kuna koje je središnja banka plasirala poslovnim bankama na prošlotjednoj aukciji.
Obratnim repo aukcijama središnja banka utječe na kunsku likvidnost banaka, odnosno djeluje na potiskivanje pritisaka na rast kunskih kamata na novčanom tržištu.
Financijsko je tržište, naime, reagiralo na primjenu zakonskog rješenja za konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske slabljenjem kune prema euru i rastom kamatnih stopa. Kako bi utjecala na povećanje likvidnosti u sustavu te korekciju tržišnih kamatnih stopa, središnja banka od kraja rujna provodi operacije na otvorenom tržištu kroz obratne repo aukcije, kojima, uz zalog državnih dužničkih vrijednosnica, bankama na tjedan dana posuđuje kune.
Iz središnje su banke tada najavili i da će radi održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti, ovisno o potrebi i procjeni, intervenirati na deviznom tržištu te koristiti postojeće instrumente monetarne politike.
Također je 7. listopada ukidanjem obveznih blagajničkih zapisa oslobobodila 3,4 milijarde kuna kunskih sredstava, a odlukom Savjeta HNB-a od 20. listopada spuštene su i kamatne stope središnje banke – stopa na lombardne kredite (s 5 na 2,5 posto), eskontna stopa (sa 7 na 3 posto), kamatna stopa na kratkoročni kredit za likvidnost (s 5,5 na 3,5 posto za korištenje kredita do tri mjeseca, odnosno sa 6 na 4 posto za korištenje kredita dulje od tri mjeseca), kao i stopa za izračun naknada za nedovoljno izdvojeni i neodržavani iznos obvezne pričuve (s 12 na 8 posto).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu