Lokalne samouprave hladno su dočekale najnovije izjave iz T-HT-a o DTK. Naime, ta telekomunikacijska korporacija, čini se, napušta ideju da je cijeli DTK njezin i usmjerava se na ekonomski najvažniji dio te infrastrukture, onaj u gradovima i naseljima. Na to u sjedištu inicijative “DTK u ruke lokalne samouprave”, koja okuplja 22 grada i općine, odmahuju rukom.Tatjana Holjevac, voditeljica spomenute inicijative i predsjednica Skupštine grada Zagreba, kaže da je u većini europskih zemalja DTK u vlasništvu lokalne samouprave i da će se na kraju pokazati da je tako i u Hrvatskoj. Ona dodaje da se debatama o vlasništvu nad DTK samo odugovlači neizbježno.“T-HT odugovlači s rješavanjem pitanja DTK jer tako odgađa provođenje liberalizacije telekomunikacija i prolongira svoj monopol. Mi u gradu Zagrebu radimo sve kako bismo na svom području, u praksi, proveli liberalizaciju TK kroz transparentan pristup komunalnoj infrastrukturi za sve operatore. U gradnji DTK sudjelovali su gradovi, općine i građani. T-HT-u bi eventualno moglo pripasti vlasništvo nad 20 do 30 posto DTK u Zagrebu, uz odštetu investitora i krajnjih korisnika”, izjavila je za Poslovni dnevnik Tatjana Holjevac.

Nova retorika
Novu retoriku T-HT-a o pitanju DTK promovirao je prošli tjedan njezin predsjednik Uprave. T-HT je tako Vjesniku izjavio da vjeruje da je barem 70 posto DTK njihovo. U korporaciji su dodatno pojasnili da tu izjavu, između ostalog, temelje na nalazu pravnih stručnjaka. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a, bio je još rječitiji u izjavi Slobodnoj Dalmaciji. On je izjavio da smatra da će državi i lokalnoj samoupravi pripasti samo dio DTK, i to onaj koji prolazi ispod autocesta ili drugih terena koji su od posebnog interesa za državu, te je zaključio da je to manji dio ukupne DTK infrastrukture. Nadalje, Mudrinić je u izjavi za Poslovni dnevnik, i to u dijelu koji nije demantirao, dao do znanja da je iznimno dobro upućen u rad stranog konzultanta. Prema njegovim riječima, odvjetnička tvrtka Clifford Chance kasni s donošenjem svog mišljenja o vlasništvu nad DTK zbog toga što je ostala zatečena nizom pravnih nejasnoća specifičnih za hrvatski pravni sustav. Pri tome je predsjednik Uprave T-HT-a naveo da se tvrtki Clifford Chance slalo iz Hrvatske dodatna pojašnjenja u vezi s vlasničkim pravima ispod cesta i drugih javnih površina. Tko je i što sve poslao, Mudrinić nije rekao. U Vladi ni nakon tjedan dana nisu željeli ništa reći o ovom slučaju pa čak ni jesu li u rad stranog konzultanta upućeni jednako dobro kao što je to Mudrinić. “Ne može se donijeti nikakav zaključak o vlasništvu nad DTK dok se ne objave, najprije ugovori o privatizaciji T-HT-a, a onda paketi ugovora koji su potpisale dvije hrvatske vlade i DT. Objavu tih ugovora sada traži i Europska komisija. Nadalje, arbitraži se pristupa kad su dvije strane u sporu, a vlada i T-HT nisu u sporu već se vrlo dobro razumiju i dogovaraju”, kaže Holjevac.

Zagreb gradi DTK
U prilog toj izjavi ide činjenica da su vlada i DT dogovorili traženje mišljenja o vlasništvu nad DTK koje, kako naglašavaju u T-HT-u, nije obvezujuće niti za jednu stranu. Kako bi izbjegle apsurdnu situaciju u kojoj se već mjesecima ne rješava pitanje DTK, lokalne samouprave preuzele su inicijativu. U Zagrebu je tako osnovana nova komunalna tvrtka, Digitalni grad, koja svim operatorima može izdavati dozvole za korištenje DTK. Holjevac pojašnjava da će ta tvrtka upravljati, održavati postojeći i graditi novi DTK. “Naš je cilj da osim daljnje izgradnje DTK postavimo i vlastite optičke kabele do svih stanova, kuća i tvrtki u Zagrebu. DTK i optičke niti potom ćemo iznajmljivati svim operatorima pod jednakim uvjetima. Želimo svim operatorima omogućiti korištenje komunalne infrastrukture, dakle onoga s čime T-HT pokušava održati monopol”, zaključila je Holjevac.

Liberalizacija potaknula rast BT-a
U EU se ne raspravlja o DTK jer ta kanalizacija većinom pripada lokalnim samoupravama nego se, kako piše The Economist, raspravlja o infrastrukturi telekoma i kako se njenom liberalizacijom može potaknuti tržišna utakmica. Europska komisija, naime, traži od bivših monopolista da odvoje mreže od usluga. Tako se potiče iznajmljivanje optičkih mreža i snažno širenje brzog Interneta. Britanski telekom, koji je među prvima prihvatio nova regulatorna kretanja i restruktuirao se, danas je jedan od najuspješnijih bivših monopolista u Europi. BT je prodao svojeg mobilnog operatora i usmjerio se isključivo na nuđenje širokopojasnih usluga u fiksnim TK. Nadalje, BT je korisnicima ponudio i mobilne usluge u suradnji s Vodafoneom, a prihode je dodatno povećao tako što je na transparentan način ponudio drugim telekomima svoje veleprodajne usluge iznajmljivanja optičke mreže i usluga.