Tvrtke i građani EU25 koriste se novim tehnologijama tek neznatno više nego u Hrvatskoj. Štoviše, naša zemlja po mnogim pokazateljima ima iznimno razvijeno informacijsko društvo, i to u svjetskim okvirima. Međutim, poslovni i privatni korisnici u Uniji imaju bolji pristup naprednijim ICT tehnologijama i više cijene vrijednosti karakteristične za društvo koje sebe naziva informacijskim nego je to slučaj u Hrvatskoj. Rezultati su to Studije razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj za 2005. godinu, a koju je prema metodologiji Eurostata napravila agencija IDC Adriatics. Prema IDC-evu indeksu razvijenosti informacijskog društva, naša je zemlja 35. na svijetu. Ispred Hrvatske je Slovenija (27.), a iza nas su dvije zemlje koje će početkom iduće godine ući u Europsku uniju: Bugarska (37.) i Rumunjska (43.).

Tvrtke informatizirane
Za ovako dobar rezultat najveća zasluga pripada tvrtkama. Čak 95 posto poslovnih subjekata u Hrvatskoj ima pristup Internetu, a vlastiti web-portal njih 58 posto. Usporedbe radi, u Mađarskoj pristup Internetu ima 78 posto tvrtki, a po tom smo pokazatelju bolji od prosjeka EU25 (91 posto). Slično je i s web-stranicama. Postotak tvrtki koje imaju web-stranice u Hrvatskoj praktički je jednak onome u Sloveniji (59 posto) te približan onome u zemljama EU25 (61 posto). Nadalje, čak 93 posto hrvatskih tvrtki koristi se najmanje dvama sigurnosnim alatima, primjerice antivirusnim softverima i vatrozidom, a 57 posto poslovnih subjekata Internetu pristupa putem širokopojasnog priključka, odnosno putem kabelskog Interneta, ADSL-a, Wimaxa ili stalne veze. Razvijenosti informacijskog društva u Hrvatskoj pridonijeli su i građani, ali u nešto manjem obujmu. Tehničke predispozicije za pristup Internetu ima 44 posto građana, a 1,3 milijuna, odnosno 35 posto populacije u praksi rabi Internet. U agenciji IDC Adriatics napominju da udio građana koji se koriste Internetom u Hrvatskoj raste vrlo sporo zbog cijena koje si građani ne mogu priuštiti. Unatoč tome, po pristupu Internetu Hrvatska je ostvarila 92 posto prosjeka EU25. Naši internauti vrlo se napredno koriste mogućnostima svjetske mreže. Hrvati su prvi u Europi po korištenju Interneta za čitanje vijesti, četvrti po traženju poslovnih informacija online te sedmi po skidanju popularnih sadržaja s weba.

Znanje se ne cijeni
Iako ti podaci ukazuju na stupanj znanja i korištenja novih tehnologija, oni također ukazuju na stupanj vrjednovanja intelektualnog kapitala kao jedne od osnovnih vrijednosti u informacijskim društvima. Da se znanje ne cijeni mnogo pokazuje struktura hrvatskog IT tržišta. Hrvati su, naime, spremniji izdvojiti novac za hardver nego za softver i IT usluge zajedno. Prema podacima agencije IDC Adriatics, u 2005. tvrtke i građani potrošili su 442 milijuna dolara na hardver, a 353 milijuna na softver i IT usluge zajedno. Posljedica svega toga je da Hrvatska u odnosu na ostale tranzicijske zemlje ima vrlo neučinkovit IT sektor koji stvara tek 18 eura dodatne vrijednosti na tisuću stanovnika. S druge strane, u Sloveniji se na taj način stvara 116 eura dodatne vrijednosti, a u EU25 čak 329 eura.

E-poslovanje u povojima
Agencija IDC Adriatics tvrdi da je elektroničko poslovanje u Hrvatskoj vrlo slabo razvijeno usprkos velikom potencijalu. Nerazvijenost e-poslovanja možda najbolje oslikavaju podatci iz kojih se vidi da svega 0,1 posto tvrtki koristi internetske servise za direktnu suradnju sa svojim poslovnim partnerima, te da jednako toliko tvrtki kupuje proizvode i usluge putem Interneta.