EN DE

‘Jedina dobra stvar ove krize je usporavanje javnoga duga’

Autor: Tin Bašić
15. prosinac 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Fotolia

Šantić očekuje nastavak trenda smanjenja javnog duga, javni sektor će povećati inozemni dug, a privatni ga smanjiti.

Optimisti smatraju da će druga polovica iduće godine donijeti blage pozitivne pomake u gospodarstvu, a kamatne stope ne bi trebale rasti unatoč povijesnom minimumu Euribora. S druge strane, pesimisti predviđaju gospodarski pad u 2014. godini od 0,5 posto, rast nezasposlenosti te inflaciju nešto višu od dva posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“U drugoj polovici 2014. minus će se zamijeniti plusom. Otvoreni su nam tokovi trgovanja s Europskom unijom, Njemačka raste oko dva posto, kao i SAD i Europska unija, što će se preliti i na nas”, najavio je makroekonomist Ante Babić na “Financijskom doručku” SG-Splitske banke u petak. Ipak, kaže da se osjeća kao svizac koji treba predvidjeti vrijeme.

Optimisti smatraju da će druga polovica iduće godine donijeti blage pozitivne pomake u gospodarstvu, a kamatne stope ne bi trebale rasti unatoč povijesnom minimumu Euribora. S druge strane, pesimisti predviđaju gospodarski pad u 2014. godini od 0,5 posto, rast nezasposlenosti te inflaciju nešto višu od dva posto.

“U drugoj polovici 2014. minus će se zamijeniti plusom. Otvoreni su nam tokovi trgovanja s Europskom unijom, Njemačka raste oko dva posto, kao i SAD i Europska unija, što će se preliti i na nas”, najavio je makroekonomist Ante Babić na “Financijskom doručku” SG-Splitske banke u petak. Ipak, kaže da se osjeća kao svizac koji treba predvidjeti vrijeme.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke istiće da zbog korekcije koja traje već godinama domaće gospodarstvo ima vrlo nisku bazu, a jedinu mogućnost za pozitivne pomake vidi u kapitalnim investicijama.

“No tu treba biti oprezan jer bi se povlačenje makroekonomskih stimulansa u SAD-u moglo odraziti i na razduživanje korporativnog sektora”, kaže Šantić.

Inflatorni udar ne očekuje nijedan od spomenutih makroekonomista. Babić smatra da bi inflacija mogla biti i niža, dok Šantić očekuje zadržavanje rasta cijena na razini od oko dva posto. Babić ističe da će se nastaviti restrukturiranja u domaćim tvrtkama do kraja prve polovice sljedeće godine zbog čega će nezaposlenost porasti na 370 ili 380 tisuća, a u drugoj polovici godine zaustavljanje tog trenda.

“Jedina dobra stvar ove krize je smanjenje, odnosno usporavanje javnog duga. Očekujem da se takav trend nastavi, javni sektor će povećati inozemni dug, privatni ga smanjiti”, kaže Šantić koji očekuje i stagnaciju kamatnih stopa.

Babić pak vjeruje u pad kamatnih stopa, s obzirom da će Hrvatska narodna banka otpustiti 4,6 milijardi kuna likvidnosti. 

Autor: Tin Bašić
15. prosinac 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close