Iako je uvriježeno mišljenje da su trgovina i preprodaja unosniji od proizvodnje, primjer samoborske tvrtke Nord Produkt potvrđuje da to nije uvijek tako. Naime, ova kompanija vuče svoje korijene iz 1990. kada je počela poslovati pod imenom Birin, po imenu osnivača i današnjeg vlasnika Stanka Birina, a bavila se distribucijom autodijelova i prateće opreme, uglavnom iz Italije. Asortiman je proširen kupaonskom opremom i namještajem te kuhinjama. Tvrtka je do 2007. uspjela doći do prihoda od 13 milijuna eura. No problemi s naplatom i relativno malom profitabilnošću, unatoč visokom prihodu, doveli su do promjene postojećega poslovnog modela i okretanju proizvodnji. "Vodeći ljudi tvrtke su sredinom 2000-ih procijenili da bi im moglo biti isplativije proizvoditi asortiman kojim su tada trgovali, što se potvrdilo kao ispravan potez. Iako je javnost skeptična prema tome, činjenica je da domaći ljudi vole i žele kupovati hrvatsko. Ako imate dva ista artikla, po sličnoj cijeni, Hrvati će gotovo sigurno kupiti domaći. Takva filozofija nam je u vrlo kratkom vremenu utrostručila prodaju proizvoda proizvedenih kod nas u odnosu na iste iz uvoza", kaže Dražen Skendrović, direktor Nord Produkta.
Može se i bez kredita
On je u tvrtku došao 2007. godine kako bi pokrenuo proizvodnju kupaonskih kada. Smatra da su u toj misiji u potpunosti i uspjeli jer danas tvrtka ima dva pogona s tri različite proizvodnje i 80 zaposlenih, a 60 posto prihoda ostvaruje od vlastite proizvodnje. "Danas se naš godišnji prihod kreće oko 11 milijuna eura, što je nominalno manje nego u prethodnom razdoblju. No činjenica je da s ovim rezultatom imamo znatno veću profitabilnost i stabilnost poslovanja. Visina prihoda ne govori puno o uspješnosti neke tvrtke. Mi bismo i danas mogli imati višestruko veći prihod, no uz znatno veće rizike od tržišnih kretanja, ali i nelikvidnosti. Mi nemamo kredita, a ni dugovanja kupaca iz novijeg razdoblja nisu vrijedna spomena", pojašnjava Skendrović.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Izgleda da i 'rvati polako ali sigurno otkrivaju toplu vodu…
Bez uvrede, ali si pun mržnje. Svaka riječ ti to pokazuje i to ne prema nekom parcijalnom segmentu naroda nego prema svim Hrvatima.
Jel to normalno?
Izgleda da i ‘rvati polako ali sigurno otkrivaju toplu vodu…
super priča, jedino mi nije jasno kako su riješili naplatu.
izgleda da im se glavnina proda u maloprodaji po narudžbi, a ne preko građevinara.
Naravno da se proizvodnja isplati. Zbog mantre turizam, turizam, turizam… sad smo u kifli u kojoj jesmo. Turizam NE MOZE razviti ekonomiju, moze ju samo unazaditi(ako se gura kao jedian stvar), osim ako sluzi kao dodatni prihod.
Uzmite primjer BW, koji je davno bio, recimo, siromasnija drzava. Danas je to srce svjetske industrije, jedna od najbogatijih regija Europe i svijeta, nezapsolenost je nula. Najveca izdvajanja za razvoj u Europi. Proizvodnja veze masu djelatnosti uz sebe, i to daje zamah svemu.
Ova firma ima problem koji je ocit-u HR nema dovoljno kooperanata, pa i neke dijelove mora uvoziti. To je jedan razlgo zasto firme vole super-inudstrijalizirane regije, gdje imas sve od radne snage, dobavljaca itd.
Bez gotovo ikakve proizvodnje, Hrvatska ne moze nista izvesti, a ono malo je stravicno nekonkurentno. Kako osim turizma nema neke usluzne djealtnosti vece dodane vrijednosti(financije, IT itd.) osudena je na nizak standard zivota.
Iznimno slaba konkurentnost se jasno vidi u robnoj razmjeni, gdje i za odrzavanje jako niskog standarda zivota, imamo 2x veci uvoz od izvoza.
Uključite se u raspravu