Fiskalizacija predstavlja propisivanje skupa mjera kako bi se osiguralo da se svaki ostvareni promet naplaćen u gotovini stvarno evidentira u poslovnim knjigama poreznih obveznika, objasnio je jutros zamjenik ministra financija Boris Lalovac predstavljajući u Hrvatskom saboru konačni prijedlog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

– Prema evidentiranim podacima proizlazi da se od ukupno ostvarenog prometa svega 15% prometa odnosi na promet u gotovini, a što je malo vjerojatno s obzirom na ipak vidljivo plaćanje u gotovini.

Djelatnosti u kojima je opće poznato da se plaćanje izvršava u gotovini bilježe izuzetno niske dnevne promete te niske dnevne dohotke, npr. trgovina na malo, popravak predmeta za kućanstvo, prosječni dnevni promet prijavljen je 734 kune, a prosječni dnevni dohodak 85 kuna – tvrdi Lalovac.

U restoranima je prosječni dnevni promet 688 kuna, prosječni dnevni dohodak 110 kuna, u barovima prosječni dnevni promet 610 kuna, dnevni dohodak 95 kuna, u ugostiteljstvu je promet 620 kuna, dnevni dohodak 100 kuna, taksi služba 206 kuna, dnevni promet 65 kuna dnevni dohodak, a trgovina na malo u nespecijaliziranim živežnim namirnicama 100 kuna dnevni dohodak, građevinarstvo obrt 108 dnevni dohodak…, objašnjava zamjenik ministra.

– Dakle prikazani promet iz godišnjih prijava poreza na dohodak ukazuju na nelogičnost s obzirom da prikazana razina prometa jasno ukazuje da obveznik uz tako nisko ostvareni promet uopće ne bi mogao poslovati – nastavlja Lalovac dodavši kako fiskalizaciju treba započeti 1. siječnja 2013. godine i zahtjeva se da se svi obveznici moraju pravovremeno pripremiti jer kazna za neprovedbu fiskalizacije bit će pečaćenje i zabrana rada sve dok se ne uspostavi fiskalizacija.

Trošak prilagodbe odnosno trošak nabave uređaja priznaje se u trošak poslovanja obveznika. Odredbama zakona proširene su i odredbe kojima se uređuju plaćanja u gotovini između obveznika fiskalizacije, pa se tako ograničava se mogućnost plaćanja u gotovini za nabavku dobara do 5000 kuna te se istovremeno prepisuju odredbe u visini blagajničkog maksimuma, iznos gotovine koju obveznik fiskalizacije zadržava uz napomenu da se velikim obveznicima omogućuje i propisivanje maksimuma po poslovnici, a na temelju njihovih zahtjeva.

– Očekuje se da će fiskalizacija u proračun donijeti oko milijardu kuna godišnje više ubranog poreza, a s obzirom na izuzetak prve godine, odnosno na fazu uvođenja procesa fiskalizacije očekuje se u prvoj godini primjene oko 500 milijuna kuna – poručio je Lalovac.

SDP-ova Dragica Zgrebec tvrdi da fiskalizacija znači bolje praćenje naplate poreza i sužavanje prostora za sivu zonu poslovanja, odnosno utaju poreza.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

– Uvođenje fiskalizacije podiže i svijest kupaca da mogu kontrolirati je li iskazani iznos poreza koji su platili zaista evidentiran kao porezna obveza – smatra Zgrebec te dodaje kako će se u idućoj godini smanjiti stopa PDV-a za usluge ugostiteljstva sa 25 na 10% što bi trebalo olakšati poslovanje onih djelatnosti iz kojih i dolazi i najviše kritika, a time i smanjiti pritisak na njihovu likvidnost.

Iako je IDS-ov Damir Kajin rekao da će njegova stranka podržati ovaj zakon, naglasio je kako se ne smije zanemariti da su prilike u ugostiteljstvu u ovom trenutku strašne. Što će ovo konkretno za njih značiti to ćemo tek vidjeti možda za godinu dana primjenom ovog zakona. Čudi ga što, primjerice u Austriji ne dobivate račune u kafićima, gostioni, kada plaćate smještaj, što znači, smatra, da su svi oni na paušalu.

– To ja ne mogu razumjeti. Kako u jednoj Austriji sve funkcionira, a u nas uz sve inspekcije, sve fiskalne kase koje će se sutradan uvesti, sve revizije ili ne znam slično ništa ne štima – zanima Kajina koji smatra da su kazne od deset do 500 tisuća kuna drakonske.

– Tko će s druge strane poreznim obveznicima platiti te kase, a pola gospodarstva je urušeno. Tko će platiti te programe – brine Kajina koji smatra da bi najgore mogli proći trgovci.

HNS-ov Srđan Gjurković podržava zakon jer se njime umanjuje prostor u kojem se u sivoj zoni vrti određene svote novca koje su van kontrole jer se ne uplaćaju porezni na njih. Replicirao mu je HSS-ov Branko Hrg smatra da je fiskalizacija "financijska represija na one koji moraju raditi posao jer im netko nalaže da moraju kupiti nečije tuđe proizvode koji će se vjerojatno uvesti iz neke druge države, znači nisu čak ni hrvatski proizvodi i morat će ih sami održavati i za to se educirati."

– Druga stvar koja je sada ovdje spominje je siva zona. Znači svi smo svjesni sive zone, ali zašto naše inspekcije ne riješe tu sivu zonu? Zašto sadašnje inspekcijske službe ne rade svoj posao? Zašto kažemo da imamo previše državnih službenika, namještenika, a s druge strane su nam rupe u funkcioniranju tamo gdje bi trebali nešto napraviti – zanima Hrga.

HDZ-ov Ivan Šuker poručio je kako je svako uvođenje rada pozitivno, "ali uvijek postoji onaj veliki ali i puno nejasnih pitanja."

– Prvo pitanje tajminga, drugo da li su svi porezni obveznici u ovom trenutak spremni na to, treće da li mi stvarno razmišljamo da je biti ugostitelj na Trgu bana Jelačića ili samo 500, 600 metara dalje u Zagrebu i u nekakvoj provinciji jednako? Nije – tvrdi Šuker koji je dodao kako su se bujanjem megatrgovačkih lanaca u urbanim sredinama zatvorile skoro sve male trgovine, a fiskalizacija bi još više mogla pridonijeti tome.

– Ono što fali ovome zakonu je numerički, analitički pokazatelji koliki je taj stvarni ukupni promet i koliki je stvarni taj fiskalni potencijal tih zanimanja kako fizički tako pravnih osoba kojima mi želimo reći da moraju uvesti tu fiskalnu kasu. U ovoj zemlji ima na stotine pa možemo reći i na tisuće ugroženih obrta i ugroženih zanimanja koja će naprosto nestati sa ovim dodatnim i administrativnim i poreznim nametom – brine se Šuker koji u zakonu nalazi i stavku koja po njemu "ruši sve dobre namjere ovoga zakona."

– Kako kad cijeli svijet bježi od plaćanja gotovinom mi u Hrvatskoj dižemo nekakav plafon da vi možete platit račun sa gotovinom do 5.000 kuna. Jeste vi svjesni što mi radimo sa tom odredbom? Ako želimo da se svaki račun za isporučenu uslugu, za prodani proizvod registrira u poreznoj upravi i da bude evidentiran mi istovremeno dajemo mogućnost nekom da uzme 5000 kuna, ode plati nekom nekakvu uslugu, kupi nekakav proizvod i radi s tim. To je nešto što je totalno nelogično – nastavlja Šuker kojem je smiješno i određivanje blagajničkog maksimuma po statističkoj evidenciji malih i srednjih poduzetnika i velikih jer se on uvijek temelji na prosječnom prometu gotovinom.

Druga stvar, velite vi da mora se evidentirati račun koji je naplaćen putem kreditne kartice. Pa vi ako naplatite račun nekoga putem kreditne kartice, vi ispostavite tom društvu koje izdaje te kartice račun, oni vam plate i to je promet preko žiroračuna, a ovdje se govori o evidentiranju gotovinskog prometa. Prema tome vi taj račun ne možete sakrit, vama će ti novci sjest na žiroračun – objašnjava bivši ministar financija. Zbog svega navedenog, HDZ će ostati suzdražan pri izglasavnju ovog zakona, zaključio je Šuker.

– Negdje moraju postojati granice između onoga koliko država treba stalno pritiskati i koliko se građanima treba pustiti nekakve slobode i prava da dišu. Treba uvesti mogućnost paušala za one koji imaju relativno male dnevne, tjedne i mjesečne promete – kaže HDSSB-ov Dražen Đurović te poručuje kako HDSSB neće podržati ovaj zakon.