Nedavna su zbivanja digla Hrvatsku na noge. Građani su kršili ruke i molećivo gledali prema nebu. "Što nas još čeka?" – zavapila je mnoga brižna domaćica. U samo nekoliko dana, pet je udaraca uzdrmalo temelje domovine i naušilo samu strukturu društva. Rastalo se pet slavnih parova: Severina i Milan Popović, Nives Zeljković i Dino Drpić, Tatjana Jurić i Ivan Herceg, Danijela Trbović i Oliver Frljić te Jelena Veljača i Janko Popović-Volarić. Bilo je to više nego što narod može podnijeti.Mediji su posvetili odgovarajući prostor sudbonosnim promjenama koje su zahvatile državu te su novinari koji prate estradnu, sportsku i druge povezane scene imali pune ruke posla; kao i uvijek kad društvo prolazi kroz krupne transformacije, kao što su spajanja i raskidi poznatih, promjena frizure omiljene pjevačice, domjenak povodom otvaranja butika ili prolazak nekog slavnog kroz crveno. Dakle, Severina više nije u vezi sa srpskim kraljem bakra i ocem njenog sina Aleksandra. Istih su dana pukle i stotine drugih veza, ali za njih ne marimo ni koliko je crnog pod noktom. Zašto je značajno baš ono što se dogodilo tom paru?  Nekoliko je očiglednih razloga. Primjerice, znamo Severinino ime i lik. Vidjeli smo je na televiziji, čitali o njoj u novinama, čuli za njene hitove i ranije ljubavne dogodovštine. Zbog toga osjećamo kao da je u izvjesnoj mjeri poznajemo. Neki od nas joj se zacijelo i dive – njenom izgledu, stilu, bogatstvu i popularnosti. Zatim, znamo da će se o njoj pričati na poslu, u školi i u kafićima. Ljudi obožavaju ćaskati sa znancima o trećim osobama.

Strojevi industrije slavnih

Da bismo mogli čavrljati o ljudima koje osobno ne poznajemo, ali čiji su nam životi jako važni, oslanjamo se na estradne novinare, modne kritičare i društvene kroničare, koji nam redovito serviraju nove sadržaje o poznatima. Prateći slavne, mnogi reporteri i kolumnisti i sami postaju slavni pa onda i predmet tuđe pozornosti. O sveprisutnosti ljudi koji pišu o životima slavnih razgovarali smo s uglednim etnologom i sociologom Sandijem Blagonićem (koji je, htio ili ne, i sam svojevrstan celebritet). "Njihova se sveprisutnost na najelementarnijoj razini, može objasniti financijskim ulogom koju ima celebrity industrija. Naime, u industriji koja obrće milijarde modni kritičari, modni mačci i fashion gurui, baš kao i novinari koji prate celebritete, samo su dio znatno većeg stroja koji reproducira slavne", rekao nam je Blagonić.Celebrity industrija je podržana industrijom zabave, komunikacija, publiciteta, zastupanja, industrijom imidža, trenerskom industrijom, industrijom suvenira, igara i odjeće, te pravnim biznisom, veli naš sugovornik. "Preciznije, u celebrity industriju su uključeni teatar, filmska studija i sportske arene, TV, film i novine, PR agencije i agencije za marketing, osobni menadžeri, promotori, kozmetičari, stilisti, frizeri, konzultanti za imidž, učitelji plesa, glazbe i govora, autori i proizvođači igrica, odjeće i suvenira, te, na kraju računovodstveni i investicijski savjetnici. Modni mačci samo su vidljiviji dio tog mehanizma. Štoviše, ponekad i oni sami postaju celebriteti. Dijelom i stoga što su u doticaju s onim uistinu slavnima."

Susret s Bradom i Angelinom

Sam je Blagonić iskusio posljedice doticaja s istinski velikim celebritetima."Kada sam jednom prilikom, igrom slučaja, večerao s Brad Pittom i Angelinom Jolie, reakcija dijela ljudi oko mene potvrdila je tezu iznesenu u kulturalnim studijima: da su istinski slavni jednim dijelom stupili na mjesto koje je nekad imao Bog. Nakon toga, ja sam, uistinu, bio tretiran poput svjetovne verzije vidjelica iz Međugorja."Odatle potječe, kaže Blagonić, dio "karizme" koju imaju stilisti i kroničari estrade. "Oni su naprosto u doticaju s onima koje tretiramo poput polubogova, pa nekad, za neke, mogu postati to isto." Prema Blagoniću, postoji jedan aspekt celebrity kulture koji se svakodnevno reproducira, a o kojemu se gotovo nimalo ne piše.  "Celebriteti su zauzeli mjesto koje su nekad imali naši susjedi. U sve više atomiziranim društvima, u kojima sve manje poznajemo susjede, celebriteti ostaju oni koje ćemo tračati. Za tračanje susjeda potreban vam je još netko tko zna vašeg susjeda, a Severinu možete tračati sa svakim. "Biti slavan ne znači i biti imun na kritiku ili uopće biti voljen u javnosti. To pokazuje raznolik sadržaj komentara koje slavnima upućuje običan narod."Publika ne tretira različite celebritete na nekritički i jednak način. Niz negativnih komentara koji se iznose na njihov račun su svojevrsne neformalne sankcije, a one su najčešće upućene onima koje javnost percipra kao slavne bez pokrića.

Drugim riječima, kada Arsen Dedić, doduše diskretno, kaže nešto o svom privatnom životu, to nikada neće izazvati reakcije slične onima kada na istu temu progovori netko iz plejade onih koji su, rekao bi Daniel Boorstin (američki socijalni povjesničar, op. a.), poznati po tome što su poznati."Pritom, tračne treba gledati u negativnom svjetlu kako mnogi čine. Njime zajednica propituje, pregovara i reproducira vlastite vrijednosti. "Forumaški komentari u vezi s Modnim mačkom dijelom propituju prihvatljive modele muškosti, oni koji prate Severinu miješane brakove, oni koji se dotiču Dikana Radeljaka raspravljaju o prihvatljivosti razlike u godinama heteroseksualnih parova itd. Na primjer, u slučaju Dikana Radeljaka forumaši na internetu zapravo ne čine ništa drugo nego što su njihovi roditelji činili sa suseljanima koji su ugrožavali neke društvene vrijednosti i pravila ljubavnim vezama s mlađim djevojkama. U tom sučeljavanju argumenata nastaju i pomaci u društvenim vrijednostima i pravilima. Sada je sa seoskih trgova cijela stvar prebačena na internetske forume, o jedino što se promijenilo je to da je tračerska zajednica znatno proširena." Javno zanimanje i status celebriteta privlače i ne osobito bitni ljudi, oni koji se nisu istakli nikakvim postignućem. Koja obilježja omogućuju trivijalnim ljudima da postanu medijski prisutni?

Poznati jer – postoje

"Ponovno obilježje koje im omogućuje da budu medijski prisutni jest, da parafraziram jednog novinara Guardiana, to da postoje", tumači Blagonić. "Dok Arsen Dedić svoju slavu duguje svojim talentima, Ava Karabatić naprosto – jest. Ono što je danas novo kod modernih celebriteta poput Ante Gotovca ili neke zvijezde Big Brothera jest to da značajnije ovise o televiziji, odnosno masmediju koji ih, za svoje potrebe, stvara. Jednom kada se istroše, bivaju posve zaboravljeni. To se nekim pjesmama Arsena Dedića ne može dogoditi."Jesu li slavni, makar i nesvjesno, u službi vlastodržaca utoliko što skreću pažnju javnosti na svoje dogodovštine i navode je da se bavi estradnim zvijezdama umjesto vitalnim problemima poput korupcije, nepotizma i nestručnosti u politici i gospodarstvu? "Ako prihvatimo činjenicu da su celebriteti stali na mjesto koje su do jučer imali naši susjedi i mještani, odnosno da se prvi putem internetskih foruma i svakodnevnih razgovora tračaju onako kao što se ranije tračalo mještane, ne vidim zbog čega bi nas zanimanje o Severininu prekidu udaljavalo od političkog procesa, a tračanje o vezi naše susjede ne. Drugim riječima, imati mišljenje o Severninom prekidu ne priječi nas da imamo mišljenje o trenutnom političkim procesima u Hrvatskoj i šire", smatra Blagonić."S druge bi se strane moglo dokazivati da sveprisutnost celebrity kulture, njezino žutilo i banalnost, na duži rok stvara apolitične pojedince, što se u određenom smislu može shvatiti kao saveznički pakt s dijelom elita, odnosno s njihovim interesima."

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Dijagnoza

Bolesni od obožavanja slavnih

Koliko je privrženosti slavnima podnošljivo? Pa, otprilike do granice bolesti. Sindrom obožavanja slavnih je psihijatrijska bolest kod koje je pacijent opsjednut s pojedinostima iz privatnog života slavne osobe. Ovaj se izraz prvi puta pojavio u članku Jamesa Chapmana "Obožavate li slavne" 2003. u Daily Mailu, no problem je uočen i ranije. Istraživanja britanskih psihologa utvrdila su tri dimenzije obožavanja, od blaže zabavno-društvene preko umjereno teške intenzivno-osobne do teške granično patološke. Neumjereno je obožavanje, iznad zabavno-društvenog nivoa, povezano s lošim mentalnim zdravljem, konkretno s depresijom, tjeskobom i prestresiranošću. Nije međutim utvrđeno jesu li zdravstvene smetnje dovele do obožavanja slavnih ili obrnuto. 

Žudnja za poznatim

Dio našeg 'čopora'

Navezanost na ljude koje poznajemo iz medija potječe od iskonske ljudske potrebe da razluči članove vlastite zajednice od stranaca, kaže nam Tatjana Divjak, publicistica i life coach. "Od kada postoje masovni mediji meta javnog zanimanja su i ljudi koje nikada ne sretnemo, a o kojima znamo samo ono što nam se servira. Ipak, njihova lica toliko često vidimo da ih tretiramo kao da ih znamo osobno", veli naša sugovornica. "Čovjek je biće čopora, zajednice, a da se u tu zajednicu ne infiltrira netko nepoznat – a time i potencijalno opasan – ljudi su sposobni prepoznati one koji toj zajednici pripadaju.

'Bliski' s poznatima

Naš mozak pamti lica i tijela onih koje susrećemo, a što se češće takav susret događa, veći je osjećaj poznatosti neminovan. Otud i zanimanje za onim što se događa ličnostima koje gledamo u medijima." I Divjak, poput Sandija Blagonića, vidi sklonost ogovaranju i traču kao jedan od razloga našeg spremnog prihvaćanja slavnih u svoju intimu. "Ogovaranje je prirođeno ljudima, jer omogućuje međusobno povezivanje onih koji inače ne bi bili u mogućnosti ostvariti neki odnos. No, kada niste prisutni, a o vama se priča, velika je mogućnost da se stvari prenapušu, krivo shvate, a onda i prenesu na netočan, a ponekad i štetan način po vas ili onu osobu koje je meta ogovaranja."