Informatizacija zdravstva, ulaganje u ljudske resurse, master plan hrvatskih bolnica, preventivne i javnozdravstvene akcije te poboljšanje komunikacije s pacijentima, ključni su instrumenti razvoja zdravstva navedeni u Nacrtu nacionalne strategije razvoja zdravstva do 2020. godine. Strategiju je prošloga tjedna u Grožnjanu na tečaju ‘Mediji i zdravlje’ predstavio ministar zdravlja Rajko Ostojić sa suradnicima i time je ujedno najavio jednomjesečnu javnu raspravu i pozvao sve zainteresirane da dostave svoje prijedloge i primjedbe.

“Ovo je strategija zdravstva za ovo desetljeće. Moram reći da se sa strategijom kasni u smislu da nisu iskorišteni pretpristupni fondovi Europske unije. Ali zahvaljujući ovom dokumentu sada možemo aplicirati za strukturne fondove, iako moram naglasiti da strategija nije rađena samo zbog EU, već ponajprije zbog naših građana”, kazao je ministar Ostojić. Govoreći o fondovima, pomoćnik ministra Luka Vončina istaknuo je primjer Bugarske koja je u informatizaciju sustava uložila više od 300 milijuna eura dobivenih iz strukturnih fondova EU. Iako se o strategiji raspravljalo i na okruglom stolu, ostalo je nedorečeno ključno pitanje održivosti i načina financiranja sustava koji već sada ima 7,1 milijardu kuna duga. Nije se raspravljalo ni o dugovima bolnica unatoč najavama kako će se od jeseni morati poštivati rokovi plaćanja od 60 dana, kao ni o tzv. košarici usluga na koje će građani ubuduće imati pravo temeljem obavezno osiguranja. Ministar je pak naglasio kako je u ugovorima ostavljena i mogućnost uvođenja privatnih osiguranja te kako su privatnici dobrodošli u sustav. “No, neće više biti monopola, ali niti situacija da privatnici 75 posto prihoda ostvaruju od HZZO-a”, naglasio je Ostojić. Dodao je i kako HZZO treba postati osiguravajuća kuća u pravom smislu te riječi, a ne da se kao do sada bavi, primjerice, financiranjem liječničkog staža i specijalizacija. Nezaobilazan problem o kojem se također govorilo, a što su pokazali i podaci navedeni u dokumentu, jest zabrinjavajući manjak zdravstvenih djelatnika kojih prema broju stanovnika imamo manje u odnosu na prosjek EU, osobito liječnika i medicinskih sestara, koji bi se u idućim godinama mogao još i pogoršati. Ostojić je naglasio kako imamo manje liječnika u dobnoj skupini od 25 do 30 godina nego u skupini od 55 do 60 godina. Predsjednik Hrvatskog liječničkiog sindikata Ivica Babić pozdravio je donošenje strateškog plana ljudskih resursa uz napomenu kako Hrvatska ima svega 6.417 specijalista. Također je naglasio i paradoks da u sustavu nedostaje medicinskih sestara, ali ih je zato velik broj na burzi.

Manjak liječnika i sestara
No, kako se moglo čuti na okruglom stolu, unatoč manjku liječnika postoji nerazmjer u obavljanju posla u bolnicama pa tako neki liječnici, primjerice, mjesečno operiraju 100 očnih mrena, a neki 15, a svi imaju istu plaću. Nacrt strategije predviđa reorganizaciju ustroja zdravstvenih ustanova u smislu funkcionalnog povezivanja domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-konzilijarne bolničke službe. Cilj je rasteretiti dio bolničkih kapaciteta za akutno liječenje i preusmjeriti ih na kronično liječenje. Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja, istaknula je kako je neprimjereno velik broj kreveta u kliničkim ustanovama u odnosu na opće bolnice, kako nam nedostaje kreveta za palijativnu skrb posebice ako znamo da kod kuće godišnje umire oko 15.000 osoba, te kako imamo nedovoljno razvijene dnevne bolnice.

Ključ je u informatizaciji
“Nije nam cilj smanjiti budžete bolnica već ih drugačije preraspodijeliti”, istaknula je Lj. Đukanović. Naglasila je i kako u bolničkom sustavu postoji dosta prostora za poboljšanje financijske i energetske učinkovitosti, a među predloženim mjerama su osnivanje regionalnih mreža bolnica, građevinske preinake, objedinjena bolnička nabava, te razdvajanje financijsko-organizacijskog od medicinskog upravljanja. I ministar Ostojić je naglasio kako nam nedostaju mehanizmi upravljanja, ali da će se i to uskoro riješiti. Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Mile Klepo je, međutim, naglasio da se menadžment bolnica neprimjereno napada iz jednostavnog razloga što ravnatelji nemaju u svojim rukama alate kojima bi upravljali. Klepo je također upozorio i na druge ‘sive zone’ u sustavu odnosno da društveno-ekonomski odnosi nisu jasno definirani kao ni odnos privatnog i javnog zdravstva. Klepo je također izrazio sumnju u ispravnost odluke da županije ubuduće financiraju bolnice u svojem vlasništvu.Ključni instrument razvoja jest, usuglasili su se sudionici, informatizacija kojom će se ostvariti bolja povezanost i komunikacija svih u zdravstvu u čijem središtu bi se trebao nalaziti pacijent. Informatizacija bi trebala rezultirati boljim praćenjem i poboljšanjem kvalitete zdravstvene zaštite, boljim nadzorom rada i učinkovitosti poslovanja zdravstvenih ustanova, riješiti problem listi čekanja te omogućiti razvoj telemedicinskih usluga.

Grupna praksa u PZZ
Govorilo se i o primarnoj zaštiti, a ravnatelj HZZO-a Siniša Varga istaknuo je da birokratizacija sprečava liječnike u boljem liječenju pacijenata. Istovremeno je iznesen i podatak kako za 30 posto raste broj pacijenata u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, a za 35 posto broj hospitalizacija. Tijekom 2011. u djelatnosti obiteljske medicine u odnosu na 1990. godinu zabilježeno je za 81 posto manje sistematskih, periodičnih i kontrolnih pregleda odraslih, 45 posto manje kućnih posjeta liječnika ili za 90 posto manje kućnih posjeta ostalih zdravstvenih djelatnika. Podaci su to koje je iznio Ranko Stevanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govoreći o grupnoj praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao ‘karici koja nedostaje za spoj domova zdravlja i privatnih ordinacija PZZ-a’. “Unatoč preporukama konzultanata i struke, ovaj svojevrsni surogat za dom zdravlja u nestajanju, institucija koja je trebala preuzeti dio funkcija doma zdravlja i preuzeti dobar dio aktivne skrbi nad ukupnom populacijom, u praksi nije ni pilotiran iako su stručne osnove i modeli financiranja za nju pripremljeni”, rekao je Stevanović i dodao da je redefinirani dom zdravlja ili ‘Centar za primarnu zdravstvenu zaštitu’ karika koja nedostaje. To nikako ne znači i vraćanje na staro u pogledu radnog ili vlasničkog statusa timova, naglasio je, ali jest vraćanje na staro u pogledu stimuliranog i financiranog pristupa zaštiti zdravlja i vraćanja nestalih funkcija.

Zdravstveni odgoj

Riješiti se straha od bolesti
“Zdravstveni odgoj je medicinsko pedagoška disciplina koja se bavi unapređenjem zdravstvene kulture naroda odnosno omogućava medicini da poveže svoje rezultate sa socijalnim i kulturnim ostvarenjima, te da odgojnim i obrazovnim procesima omogući da ljudi znanja pretvaraju u zdravstvena uvjerenja”, istaknuo je Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta govoreći u Grožnjanu o potrebi uvođenja zdravstveno odgoja u školu. Jovanović je naglasio kako svako peto dijete u Hrvatskoj puši, kako smo pri europskom vrhu zemalja po broju onih koji konzumiraju alkohol, a i pokazatelji o osobnoj higijeni među djecom nisu na zadovoljavajućoj razini. “Trebamo li još nešto kako bismo se uvjerili da je zdravstveni odgoj bitan? Jer ideal svakog društva je borba za kvalitetniji život, a u tom smislu moramo biti slobodni od straha, a najveći je strah od bolesti. Kroz zdravstveni odgoj djeca će stjecati znanje i ovladati vještinama kako bi se oslobodila straha”, kazao je Jovanović. Predloženi moduli kurikuluma zdravstvenog odgoja uključuju modul Živjeti zdravo (pravilna prehrana, osobna higijena, tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje), modul Prevencija ovosnosti, modul Prevencija nasilničkog ponašanja te modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje, a u škole bi se trebao uvesti od školske godine 2012/2013.

Iz nacionalne strategije

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Prioritet 1: Informatizacija i eZdravstvo
integriranje zdravstvenih informacija i komunikacije među razinama zdravstvene zaštite i između zdravstvenog sustava i pacijenta
informatička osnova za praćenje zdravstvene statistike, pokazatelja kvalitete i potporu poslovnim procesima u zdravstvu
integracija telemedicine u hitnu medicinsku pomoć i drugdje
normizacija i certifikacija informacijskih sustava
povećanje sredstava za informatizaciju u zdravstvu

Prioritet 2: Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa
mogućnost viših razina obrazovanja i preuzimanja odgovarajućih zadataka (‘task shifting’)
povećanje mobilnosti djelatnika unutar zdravstvenog sustava
zaštita od osobne odgovornosti zdravstvenih djelatnika
specijalizacije prema jasno dokumentiranim potrebama
omogućavanje rada i nakon dobi za mirovinu, gdje je potrebno
obveza do 2 godine rada u PZZ kao uvjet za samostalni rad
strateški plan razvoja ljudskih resursa

Prioritet 3: Jačanje upravljačkih kapaciteta
Izobrazba upravljačkog kadra
Razdvajanje organizacijsko-financijskog i medicinskog upravljanja
Puno radno vrijeme na organizacijsko-financijskom upravljanju
Jačanje upravljačkih ovlasti d. zdravlja
Uspostavljanje odjela za analitiku, planiranje i EU projekte

Prioritet 4: Reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova
Poticanje otvaranja i opremanja grupnih praksi u PZZ
Jačanje interdisciplinarne suradnje (rehabilitacija u zajednici, zaštita mentalnog zdravlja u zajednici, palijativna skrb)
Master plan bolnica:
udruživanje u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova
preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar reg. mreže
funkcionalno povezivanje domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine, dnevnih bolnica i Specijalističko-konzilijarne zaštite u bolnicama
jačanje dnevne bolnice i povećanje kapaciteta za kronično liječenje
funkcionalne i građevinske preinake
izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti (spin-off, outsourcing)
neke specijalne bolnice podići na državnu razinu
objedinjena bolnička nabava
objedinjavanje izvanbolničke i bolničke hitne pomoći

Prioritet 5: Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti
definiranje i trajno praćenje pokazatelja kvalitete
nacionalna i međunarodna akreditacija
izrada kliničkih smjernica
ugovaranje zdravstvene zaštite na temelju pokazatelja učinkovitosti i kvalitete
izobrazba iz kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti bolesnika

Prioritet 6: Jačanje preventivnih aktivnosti
povećanje udjela izdvajanja za preventivne programe i aktivnosti
ugovaranje zdravstvene zaštite na temelju mjerljive uključenosti u preventivni rad
poticanje preventivnog rada u svim područjima zdravstvene zaštite
razvoj analitičkih kapaciteta HZJZ

Prioritet 7: Očuvanje financijske stabilnosti
razvoj regulatornog okvira za jačanje privatnih-dopunskih zdravstvenih osiguranja
strateška alokacija resursa prema definiranim prioritetima plus sredstva iz fondova EU
suzbijanje korupcije i neformalnih plaćanja