Očekujemo lagani rast izvoza i u ovoj i idućoj godini unatoč krizi izjavio je u ponedjeljak na potpisivanju Sporazuma s udrugom Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx-om Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika. Prema Državnom zavodu za statistiku u prvih devet mjeseci Hrvatska je povećala robni izvoz za tri posto na 55 milijardi kuna uz deficit od 36,9 milijardi kuna. Prema podacima udruge Hrvatski izvoznici pak taj je rast lani iznosio 11,3 posto i predstavlja oporavak prema izvozu iz 2008. godine na 90,2 milijarde kuna.
Dvoznamekasta enigma
“Vjerujem da će članice EU, našeg najvećeg trgovinskog partnera, pronaći kompromis jer su im druga rješenja preskupa, iako o njihovom dogovoru ovisi hoće li naš izvoz ići u plus ili minus za dvoznamenkasti iznos”, ističe Bago. Dodaje da su industrije koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj izvoza farmaceutska, elektro-prerađivačka, metalna i drvna industrija. Za brodogradnju kaže da treba očekivati smanjen obujam izvoza zbog restrukturiranja, a izvoz prehrambene industrije, koju opisuje kao veliki potencijal, ovisit će o poticajima. Nastavlja da prostora ima i za druge industrije, posebno brzorastuće, poput softverske. “Već na prvom sastanku s novom vladom želimo razgovarati o pitanju dokapitalizacije HBOR-a i činjenice da je danas skupo se zaduživati u inozemstvu, a da oni koji imaju vlastiti kapital mogu s njim vertikalno i horizontalno ojačati proizvođače od kojih očekuju najveću vrijednost”, kaže Bago te dodaje da ga veseli što političari već ističu važnost izvoza iako se vlada tek sastavlja. Luka Abrus, predsjednik softverskih izvoznika CISEx-a kaže da im je cilj afirmirati domaću softversku industriju. Trenutno CISEx ima 85 članica od manjih do dva zaposlena do onih s 40 do 50 zaposlenih.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kao D.Bago to zna? Izracunao je ekonometrijski model i diferencijalnu jednadzbu i sve skupa usporedio sa “demand curve-om”? D.Bago nezna nist ao nicemu. Tko uopce slusa/pise to sto on govori?
To je istina Marx,Merkelica je procitala odmah Kosoricu i nije htjela puno sa njom imati posla.Bio je prikaz na tv kada je Kosorica posjetila Merkelicu,njen pogled je bio dovoljan da se shvati sto je pisac sa time htio reci.
Ja se pomalo cudim nasim ljudima,uvjek glase kao vridni ljudi,gostoljubivi i probitacni.A na kraju sve zabuljaju,nesto tu ne stima.greske nastaju,i te graske se moraju otkloniti,nisu to neke velike greske ali dovoljne da se upropasti plan koji se mislio realizirati.
Ma nisu ni ti njemci bog zna sto,bar ja radim sa njima.cak su i ljeni,samo pricaju,pricaju i pricaju a malo rade…Ali je cinjenica da svako svakog kontrolira,to je vjerovatno haken za uspjeh.Onda nema krada i lopovluka i nema ljencarenja.
Na prvi pogled umirujuće. Ali i ovdje nema niti riječi o kontekstu. Tu naravno mislimo na druge države centralne i istočne evrope na koje smo nekada gledali “s visoka” dok smo još bili u SFRJ.
Idealno je štivo “Investing in central and eastern Europe” u Financial Timesu 07.10,2011. Hrvatska, naravno, nije spomenuta niti jednom jedionom riječju. Čovjeka hvata muka kada gleda gdje su danas Slovačka, Češka i Mažarska – tri države koje su se uspjele uključiti u njemačku izvoznu privredu. Brodogradilište u Gdansku danas proizvodi i jarbole za vjetroturbine (dakle ne više samo brodove). Madžarski izvoz komponenti za auto industriju danas iznosi više od 10% BDP-a. Ima dvije tvornice automobla (HYundai i Mercedes), o Slovačkj da i ne govorimo.
Koliko imamo veze s Evropom pokazao je i posljednji posjet Angele Merkel koja je “navratila” u Hrvatsku samo zato da ju jednostavno ne “preleti”, odnono ode u Srbiju preko nje.
Očito da u Hrvatskoj ona nema s kime što razgovarati.
Uključite se u raspravu