Od 96 država, u kategoriji bruto prihoda od 100.000 dolara, Hrvatska bilježu treću najveću kombiniranu stopu poreza na dohodak i socijalnih davanja, pokazuje istraživanje konzultansko-revizorske kompanije KPMG.

KPMG International objavio je novu međunarodnu studiju “Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2011” o stopama poreza na dohodak i socijalnih davanja za razdoblje od 2003. do 2011. godine. Istraživanje je uključilo 96 država, koncentrirajući se na najviše stope poreza na dohodak. Radi lakše usporedbe istraživanje je isključilo, gdje je to moguće, druga porezna davanja, kao što su posebni državni i općinski porezi.

Od navedenih 96 država, u kategoriji bruto prihoda od 100.000 dolara, Hrvatska je zabilježila treću najveću kombiniranu stopu poreza na dohodak i socijalnih davanja od 45,2 posto. Hrvatska je s tom stopom znatno iznad stopa koje imaju države koje su nedavno pristupile EU kao što su Rumunjska s 24,9 posto te Bugarska s 12,4 posto. Hrvatska stopa također je značajno viša od davanja članica EU u našoj neposrednoj blizini: Mađarske s 32,1 posto, Češke s 29,7 posto i Slovačke s 25,1 posto. Ujedno je zabilježeno kako Hrvatska i u kategoriji bruto prihoda od 300.000 dolara ima veću stopu od tih zemalja.

U ovogodišnjem istraživanju, s relativno niskom stopom poreza na dohodak u regiji ističe se Mađarska koja je svoju najvišu stopu poreza na dohodak smanjila sa 32 na 16 posto, čime je zaslužila titulu države s najvišim smanjenjem poreznih stopa u odnosu na prošlogodišnje rezultate, te je usvojila sistem jedinstvene porezne stope. Takav sustav usvojen je od strane gore navedenih zemalja (osim Hrvatske) pri čemu je jedinstvena porezna stopa u Bugarskoj 10 posto, Rumunjskoj 16 posto, Češkoj 15 posto te Slovačkoj 19 posto. U tom kontekstu, hrvatska najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto se primjenjuje od relativno niske početne točke od godišnjeg oporezivog dohotka koji premašuje 24.795 dolara.

“Iako je Hrvatska od 1. srpnja 2010. godine smanjila najvišu stopu poreza na dohodak sa 45 na 40 posto, kombinirana stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja je i dalje visoka. Kao i kod mnogih gospodarstava diljem svijeta hrvatski proračun je pod pritiskom i Hrvatska mora pronaći ravnotežu između poticanja rasta i ulaganja te fiskalne discipline – što predstavlja težak zadatak u trenutnoj financijskoj situaciji”, kaže Paul Suchar, partner u odjelu za porezno i poslovno savjetovanje KPMG-a u Hrvatskoj.

“Sposobnost zemlje da osigura strana ulaganja nije samo funkcija njenih stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja, već i drugih čimbenika, uključujući i stopu poreza na dobit te njen administrativni i pravni okvir. Da bi bila konkurentna, Hrvatska treba imati jasan i cjelovit ulagački paket mjera koji će predstavljati konkurentnu priliku u svojoj cijelosti, a koja će biti učinkovito komunicirana prema svim zainteresiranim stranama”, nastavlja Suchar.

(pd)

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?