Drveće koje se proteže obroncima zapadne Montane sjaji zagasito crvenom bojom, kojom se inače širokolisna šuma žari početkom jeseni. Međutim, ovo drveće ne bi smjelo biti crveno. Radi se, naime, o zimzelenu drveću koje je nagrizao nametnik, kojeg je nekoć obuzdavala strašno hladna zima.
Prema riječima znanstvenika, kako je temperatura sve toplija, nametnik se oteo kontroli. Uz zagađenost insektima, šume se bore sa sušama, požarima i drugim opasnostima koje su također vjerojatno povezane s klimatskim promjenama. Znanstvenici nastoje pojmiti razmjere situacije i predvidjeti koliko će ozbiljan biti ishod, a kažu da naseljivost Zemlje u budućnosti ovisi o odgovoru na to pitanje. Precizna su mjerenja nedavno pokazala da su šume usporile globalno zatopljenje apsorbiranjem preko četvrtine ugljikova dioksida koji ljudi ispuštaju u atmosferu.Drveće, zapravo, upija ispuštene plinove iz svih automobila i kamiona na svijetu. Da toga nema, razina ugljikova dioksida u atmosferi znatno bi brže rasla. Plinovi zadržavaju toplinu sunca pa se zbog ispuštanja plinova planet zagrijava. No neki su znanstvenici zabrinuti da bi, kako se zagrijavanje bude povećavalo, drveće moglo postati žrtvom različitih učinaka klimatskih promjena. “Dok prepoznajemo potencijalno veliku vrijednost drveća i šuma u rješavanju viška ugljikova dioksida koji proizvodimo, počinjemo gubiti šume”, kaže Thomas Swetnam, stručnjak za povijest šuma pri Sveučilištu u Arizoni. Ako dovoljan broj drveća odumre, šume više neće upijati ugljikov dioksid i mogle bi se krenuti raspadati takvim tempom da bi u atmosferu ponovno otpustile goleme količine plina, a to bi dodatno ugrijalo planet i otpustilo novu razinu ugljikova dioksida pohranjenog u nekoć hladnim mjestima kao što je Arktik. Znanstvenici nisu sigurni koliko je ova povratna petlja izgledna i ne žele saznati na teži način. “Svijet bi nam se uvelike promijenio”, smatra Christopher Field, ekolog sa Znanstvenog instituta Carnegie u Washingtonu. Jasno je da do točke nepovratnog razvoja još nismo došli, a možda ni nećemo. Unatoč problemima koje su šume snašle u posljednjih nekoliko godina, i dalje upijaju goleme količine ugljika, a neke regije, naprimjer istok Sjedinjenih Američkih Država, posebno su važne u tom pogledu. “U situaciji smo gdje jačaju i sile rasta i sile smrti, a takvo stanje već neko vrijeme traje”, ističe Oliver Philips, istaknuti istraživač tropskih šuma pri Sveučilištu u Leedsu.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu