Koordinacija proizvođača i uvoznika elektrouređaja za kućanstvo i ostale namjene i Koordinacija proizvođača rasvjetnih tijela čije članice ulaze u sustav plaćanja visokih naknada za zbrinjavanje EE otpada već godinama apeliraju na promjene Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničnim uređajima i opremom. HUP-ove koordinacije su upoznale Ministarstvo zaštite okoliša sa svojim zahtjevima radi poboljšavanja tog sustava. U kolovozu 2011. godine na inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prihvaćen je prijedlog gospodarstva kojim se produžuje rok za plaćanje na 30 dana od datuma zaprimanja rješenja koji je u nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša.

Produžen rok
Dosadašnji rok od 15 dana bit će produžen na 30 dana i trebao bi se primjenjivati na rješenjima od 1. rujna 2011. godine. Tom se promjenom ne rješava glavni problem, a to je nova, odnosno pravedna klasifikacija proizvoda i smanjenja visine EE naknade koju propisuje pravilnik. Nepravednost sustava jasno se vidi ako usporedimo hrvatski primjer s najbližim susjedom, Slovenijom. U nekim slučajevima visina EE naknade u Hrvatskoj je i do 750 posto veća od EE naknade u Sloveniji. Posebno su pogođeni proizvodi poput kućanskih aparata i rasvjetnih tijela jer se visina naknade obračunava po kilogramu. Za članove koordinacija takav sustav naknada je neodrživ i nepravedan. Usporedi li se količina EE otpada u mobitelima i laptopima s, primjerice, količinom EE otpada u strojevima za pranje rublja ili uličnim svjetiljkama te jedinična naknada koja vrijedi za svu EE opremu iz Dodatka I. A. pravilnika, koja iznosi 2,25 kuna po kilogramu, vidi se da je takav sustav obračuna EE naknade neprimjeren. Primjerice, u većini država Unije postoji naknada po proizvodu od oko dva eura za perilice, do 12 eura za hladnjake. U Hrvatskoj je pak naknada unificirana i plaća se po kilogramu te se po perilici ili hladnjaku prosječno naplati između 20 i 30 eura.

Sve im je isto
Naime, hrvatski propisi ne prave razliku između raznih vrsta elektroničkih uređaja, pa tako u istu kategoriju svrstavaju, primjerice, najmoderniji mobitel i staru perilicu rublja premda je jasno da tehnološke strukture tih proizvoda nemaju jedna s drugom veze niti je ista količina iskoristivih elemenata u tim proizvodima. “Ne može biti svejedno obračunava li se ta naknada za neki mobitel, čija cijena je više tisuća kuna, za perilicu koja ima kamen od 30 kilograma ili za lampu od dvadesetak kuna”, svojedobno su za Poslovni dnevnik pojasnili u Koordinaciji proizvođača i uvoznika elektrouređaja za kućanstvo i ostale namjene te Koordinaciji proizvođača rasvjetnih tijela pri HUP-u. Smatraju nelogičnim da ekološka naknada sudjeluje u cijeni finalnog proizvoda s između pet i 20 posto. U jednom od većih distributera bijele tehnike u Hrvatskoj kažu da godišnje uplate i 22,5 mil. kuna za ekološke naknade, što se osjeti na maloprodajnoj cijeni. “Iako smo Ministarstvu gospodarstva predočili pravilnike o zbrinjavanju takve vrste otpada iz susjednih zemalja poput Slovenije, Italije, Austrije ili Njemačke, u kojima dekorativna rasvjeta nije svrstana u elektroniku, u Hrvatskoj nam se ne izlazi u susret”, kaže jedan član Koordinacije iz redova distributera rasvjete. HUP je javnosti predstavio svoje zahtjeve koji se zasnivaju na smanjenju davanja za ekološku naknadu i stvaranje kategorija prema uzoru na EU.

Skupljene količine

Hrvatska kaska za susjedima
U Sloveniji je 2009. zbrinuto 5797 tona elektroničkog (EE) otpada, što je tri kilograma po stanovniku. Prema posljednjim službenim podacima, u Hrvatskoj je 2008. godine proizvedeno i uvezeno 73.000 tona nove EE opreme i uređaja, a skupljeno je 5700 i obrađeno 5420 tona EE otpada. Procjenjuje se da godišnje nastaje 30 do 45 tona EE otpada, tj. 7-10 kg po stanovniku, a u 2008. skupljeno je samo 1,2 kg po stanovniku.

Apel

Godine pokušavanja
U koordinacijama proizvođača i uvoznika elektrouređaja za kućanstvo te proizvođača rasvjetnih tijela odlučili su se za javni apel: “S problematikom naknada najviše su opterećena poduzeća na tržištu elektroničkih uređaja za kućanstvo koji već četiri godine upozoravaju na niz nepravilnosti koje proizlaze iz pravilnika, a naknada je u Hrvatskoj i deset puta veća.”

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”