Odvajanje sanitetskog prijevoza od hitne medicinske pomoći provedeno je prvenstveno zbog osiguravanja veće dostupnosti ovog oblika zdravstvene zaštite, kažu u HZZO-u čije je Upravno vijeće donjelo takvu odluku na posljednjoj sjednici u prosincu prošle godine. Sukladno tome donesena je i odluka o raspisivanju natječaja koji je završen 17. siječnja. Natječaj je bio raspisan za domove zdravlja i privatne ustanove, ali ne i za zavode za hitnu medicinsku pomoć koje su do sada obavljale taj posao.

Regionalna središta
“Ovo odvajanje trebalo se provesti još u prosincu 2009. godine, ali je odluka odgođena jer se domovi zdravlja nisu pripremili. Najveći problem je nastao u Zagrebu gdje ustvari Zavod za hitnu medicinu prestaje obavljati hladni sanitetski prijevoz i taj posao prelazi u domove zdravlja”, kaže Tihomir Strizrep, ravnatelj HZZO-a. Sanitetski prijevoz i u ostalim regionalnim središtima, Splitu, Rijeci i Osijeku, također se odvijao unutar zavoda za HMP. Drukčije je bilo u manjim gradovima gdje su i hitna pomoć i sanitetski prijevoz bili u sklopu domova zdravlja. Odlukom HZZO-a sada će se hitna pomoć izdvojiti iz doma zdravlja u posebne zavode.Ravnateljica zagrebačke HMP Slobodanka Keleuva nada se kako će Ministarstvo zdravstva i HZZO promijeniti odluku i neće izdvajati sanitetski prijevoz kao posebnu djelatnost u četiri regionalna središta. Također upozorava kako se u pravilnicima koji reguliraju uvjete, organizaciju i način rada više ne spominje hitni sanitetski prijevoz kao niti nadležnost tima 2 koji se spominje u Pravilnicima. “Zagrebačka hitna trenutno ima 22 tima hitnog saniteta i 21 tim hladnog saniteta. Hitni sanitet zbrinjava u vozilu pacijente koji se, primjerice, ozljede na ulici te ih prevoze u bolnicu. U tom timu rade obučene medicinske sestre i tehničari, za razliku od hitne pomoći gdje se na 94 javlja liječnik. Hladni sanitet s druge strane služi za prijevoz pacijenata na, primjerice, dijalizu ili pregled”, objašnjava S. Keleuva. Dodaje kako godišnje naprave 125 tisuća sanitetskog prijevoza odnosno između 400 i 450 prijevoza dnevno. Dodatni problem koji se stvara u zagrebačkoj Hitnoj je pitanje zaposlenika. Naime, domovi zdravlja koji će osnivati sanitetski prijevoz ne moraju zaposliti ljude iz HMP-a, a ako ih i zaposle, njihovi koeficijenti će biti manji. S druge strane, posao je zagarantiran svim onim djelatnicima koji će iz domova zdravlja prelaziti u zavode za hitnu medicinsku pomoć, a njihovi koeficijenti će rasti.

Privatni sanitetski prijevoz
HZZO je utvrdio i broj potrebnih timova za sanitetski prijevoz po županijama prema stvarnim potrebama, pa tako kažu da je broj timova povećan sa 364 na 408. No, budući da je smanjen broj ljudi u timu sa tri na dva, pitanje je koliko je stvarno povećanje broja zaposlenih. Istovremeno je HZZO prepolovio i novac koji se plaća po timu pa je umjesto dosadašnjih oko 440 tisuća kuna, vrijednost tima smanjena na oko 230 tisuća kuna.U Zagrebu već nekoliko godina sanitetski prijevoz obavlja i privatna tvrtka Pacijent. Ugovor sa HZZO-om sklopil su još 2004. godine u okviru pilot-projekta koji završava u travnju ove godine. “Ugovor smo dobili na natječaju i nitko nam ništa nije poklonio. U tvrtku sam uložio preko dva milijuna eura koje je tvrtka zaradila tijekom 20 godina rada u susjednoj Sloveniji”, kaže Damir Protić, vlasnik tvrtke Pacijent odgovarajući na priče kako je posao dobio zahvaljujući kumskim vezama s bivšim direktorom HZZO-a te kako ima višemilijunski ugovor sa Zavodom. Pacijent mjesečno od HZZO-a dobiva oko 600 tisuća kuna s PDV-om, a pokriva područje dijela Doma zdravlja Zapad.“Imam zaposleno 30 djelatnika, a u pet godina odradili smo 160 tisuća prijevoza. Na naš se prijevoz ne čeka dulje od 30 minuta, a dnevno odradimo između 80 i 100 prijevoza. Kontinuirano ulažemo u automobile, opremu i edukaciju ljudi”, kaže Protić.

Sindikati protiv privatizacije javnog zdravstva

Izostale pripreme
“Sve ovo vodi samo u jednom smjeru, odnosno prema privatizaciji javnog zdravstva”, smatra Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Naglašava kako je jedino Dom zdravlja Centar registriran za obavljanje sanitetskog prijevoza i hitne pomoći, ali samo na papiru.

Slijepi pri zdravim očma
“Kako je moguće da je HZZO donio odluku, a da prije toga nije provjerio domove zdravlja? Kako je moguće da je u Heinzelovoj ulici novcima građana Zagreba napravljena nova Hitna medicinska pomoć u kojoj je objedinjen i sanitetski prijevoz, a da o tome nitko nije vodio računa pri donošenju ovakve odluke? To samo govori da Ministarstvo zdravstva i HZZO sve ono što je javno zdravstvo i što država plaća za građane gura u privatni sektor na jedan perfidan i netransparentan način”, kaže Avberšek. Dodaje i kako smo možda bili slijepi pri zdravim očijima na ono što se događalo u realnom sektoru i zaposlenicima u gospodarstvu, ali da ovoga puta neće biti slijepi za ono što je najvažnije.

Milinović treba odgovoriti
“Školstvo, zdravstvo i s ocijalnu skrb nećemo prodati. S obzirom da se ministar zdravstva hvalio prilikom predstavljanja reforme da je sve transparnetno i javno, kako je moguće da dio po dio javnog zdravstva daje u privatne ruke? Mislim da mora građanima odgoviriti na to pitanje”, kaže Avberšek.

Hitna i sanitet u regionalnim središtima trebali bi ostati u zajedničkoj ustanovi
Slobodanka Keleuva, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Zagreb

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Odvajanjem sanitetskog prijevoza građani će dobiti bolju zdravstvenu uslugu
Tihomir Strizrep, ravnatelj hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje