Informativni program će se moći prekidati reklamama, a televizije više neće morati čekati svakih 20 minuta za puštanje reklamnih spotova, kaže novi Zakon o elektroničkim medijima koji se trenutno nalazi u saborskoj proceduri.

No, komercijalnim televizijama ostavljen je limit od 12 minuta u satu za emitiranje promidžbenih poruka, što one izravno ne kritiziraju, ali željno iščekuju novi Zakon o Hrvatskoj radio televiziji koji bi se trebao donijeti početkom iduće godine. Njime bi, naime, trebalo biti jasnije koliko će vremena za reklame moći koristiti državna televizija. Trenutno HRT ima pravo na devet minuta reklama u satu emitiranja programa, što komercijalne televizije ne odobravaju.Razlog je vrlo jednostavan – HRT godišnje dobiva više od milijardu kuna od RTV pristojbe (u ovoj bi godini trebali na taj način uprihoditi 1,12 milijardi kuna), što im daje veliku prednost pred komercijalnom konkurencijom. Zakon se vjerojatno ne bi ni mijenjao da se ne mora uskladiti s posljednjom Direktivom Europske komisije.Televizije ubuduće neće više morati čekati svakih 20 minuta da emitiraju promidžbene blokove, već će to moći činiti u bilo koje vrijeme, no ostaje im limit po satu emitiranja. Za razliku od dosadašnjih odredbi, ubuduće će moći prekidati informativni program reklamnim porukama. Konačni tekst Zakona o elektroničkim medijima, koji se ovih dana našao pred saborskim zastupnicima, pozdravljaju obje komercijalne televizije, no njihovi čelnici ukazuju da taj tekst ne rješava goruće probleme. Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV, smatra da je za hrvatsko tržište oglašavanja kontraproduktivno u novi zakon ugrađivati strože odredbe od onih u Direktivi s kojom se usklađuje. “Imamo primjedbe što Zakon u pojedinim odredbama ne definira rješenja u potpunosti što može ostaviti prostora za različite interpretacije i tumačenja. Takav model, prema dosadašnjem iskustvu, ne pogoduje razvoju televizijske branše i kvalitete programa. Moramo istaknuti kako će položaj komercijalnih televizija i dalje biti katastrofalan ukoliko se ne promjeni zakon o HRT-u”, kaže Mavrić.

Johannes Zull, predsjednik Uprave RTL televizije, kaže da je njegova televizija vrlo zadovoljna što se ovim Zakonom načinio prvi korak u postavljanju općih planova polsovanja medijske industrije, no upozorava da se u narednim tjednima trebaju poduzeti i dodatni koraci. “Zakonodavac i mediji moraju definirati kako Zakon primjeniti u realnosti. Nadalje, potrebna je dodatna regulativa o digitalizaciji hrvatskog tržišta, te definirati način na koji se javna i komercijalne televizije mogu natjecati na tržištu. Otvoren put k digitalizaciji te Zakon o HRT-u usklađen s europskim regulativama dvije su najbitnije odluke koje su potrebne kako bi se na tržištu osiguralo fer natjecanje”, kaže Zul. No iako čelnici komercijalnih televizija ne žele glasno izreći, novi tekst zakona ipak nije ispunio njihova očekivanja. Iako im novi Zakon omogućava veću fleksibilnost kod određivanja emitiranja programa vlastite proizvodnje i tržište se doista dodatno liberalizira, ne sviđa im se što su određene restrikcije ipak ostale u novom tekstu. Najveći problem je što nakladniku nacionalne televizije, nakon što mu istekne desetogodišnja koncesija, nitko ne garantira da će je moći obnoviti, već će morati proći postupak javnog natječaja i biti ravnopravan sa svim ostalim pretendentima na “njegovu frekvenciju”. Prvi će se s tim suočiti čelnici Nove TV, kojima koncesije ističe u proljeće iduće godine.

Odgovorni za korporativno oglašavanje

Ekonomska opravdanost
Nakladnicima također smeta što su novim zakonskim tekstom oni odgovorni za komparativno oglašavanje, jer smatraju da im je nemoguća misija ustanoviti je li pojedini oglas “zavaravajući” ili “nedozvoljen”. Zamjeraju također što je novim tekstom zakona propuštena mogućnost reguliranja podjele digitalne dividende, a time i stvaranje dodane vrrijednosti procesu prelaska na digitalno emitiranje. Iz konačnog je teksta “ispala” i obveza ocjene ekonomske opravdanosti davanja novih koncesija, zbog čega zaključuju da zakonodavca nije briga koliko “igrača” tržište uopće može podnijeti.

Jedva preživljavaju
A trenutne brojke govore da je i sadašnji omjer, pored ovakve javne radiotelevizije, nerealan jer su aktualne dvije komercijalne televizije na samom rubu preživljavanja. Pored toga, do kraja godine bi se trebali raspisati natječaji za šest novih programa.