Dok se očekuje isplata rekordnih 1,1 milijardu eura s osnove sedme tranše sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Vlada je jučer put Bruxellesa već uputila i zahtjev za sljedeću. Ona je teška nešto manje od 900 milijuna, plaćanje je izgledno u proljeće iduće godine, a s njim će ukupno primljena sredstva dosegnuti oko 7,2 milijarde eura.

Istodobno, Ministarstvo financija jučer je zaključilo prvi krug nove ponude trezorskih zapisa u kojemu su građani upisali čak 1,5 milijardi eura, što je dvjestotinjak milijuna više od iznosa kojim su tzv. mali ulagatelji participirali u trezorcu koji ovog četvrtka dospijeva na naplatu.

Te je svježe informacije s javnošću podijelio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na jučerašnjem radnom ručku HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika u okviru šireg izlaganja o ekonomskoj politici, ostvarenjima, prioritetima i planovima.

Provedbom NPOO-a i iskoracima u državnom financiranju kroz mobilizaciju štednje građana u Vladi se vole pohvaliti jer su tu rezultati prilično upečatljivi. Ministar je tako usput podsjetio da je Hrvatska po povlačenju sredstava pri vrhu među članicama EU, a kako to podrazumijeva ispunjenje brojnih preduvjeta (reformske mjere, ulaganja), dosadašnji rezultati demantiraju i teze o tome da je hrvatska administracija neučinkovita, kaže. U vezi s trezorskim zapisima, pak, podsjetio je da danas 30-ak tisuća građana rutinski ulaže u državne papire, a da je prije tri godine i prema toj inicijativi bilo sumnji.

Porezna rasterećenja i poticanje investicija

U fokusu jučerašnjeg skupa, a s obzirom na glavnog gosta, bio je prilično širok spektar tema, od fiskalne politike i poreznog rasterećenja do digitalizacije poreznih procesa i poticaja za investicije.

Već uobičajeno, poduzetnicima su u prvom planu pitanja poreznog rasterećenja, posebice rada. Predstavnici MSP-a usto su ponovno na stol stavili i porezni tretman reinvestirane dobiti, kao i prijedlog ponešto drugačijeg modela oporezivanja dobiti.

Boris Antunović, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, u vezi s oporezivanjem dobiti naglasio je da se njezine članice zalažu za model prema kojem bi se dobit ostvarena unutar prihoda do milijun eura oporezivala po stopi od 10 posto, a proporcionalni dio dobiti na prihod iznad tog praga po višoj, 18-postotnoj. Time bi se, kaže, uklonio sadašnji demotivirajući učinak na rast poduzeća odnosno na prelazak prihodovnog praga od milijun eura.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Zasad, međutim, takve promjene u poreznom sustavu nisu u planovima, a ministar je pritom rekao kako to ni tehnički nije lako rješivo na zadovoljavajući način. Podsjetio je i kako je na početku mandata isticao da su oko poreza planovi usmjereni na promjenu strukture poreznog opterećenja u smislu (manjeg) oporezivanja rada i (većeg) imovine odnosno nekretnina. U tom znaku bila su posljednja dva kruga poreznih promjena kojima je povećana autonomija lokalnih jedinica, dok je porezna regulativa ove godine općenito u drugom planu.

U prvom planu – digitalizacija

Glavni fokus ove je godine stavljen je na projekte digitalizacije koje Primorac ističe kao glavne iskorake za jačanje produktivnosti. Ona počiva na tri stupa; uz digitalnu transformaciju Porezne uprave i Fiskalizaciju 2.0, treći je registar stanovništva. “Važan dio poslovanja poslovnih subjekata sada će biti digitaliziran. Ukida se cijeli niz obrazaca u izvještajnom sustavu, što bi trebalo rezultirati primjetnim administrativnim rasterećenjem.

Istodobno, Porezna uprava dobiva mogućnost da sve dosadašnje koristi od praćenja transakcija u realnom vremenu u krajnjoj potrošnji prenese i na svoj rad u segmentu poslovanja među poduzećima”, naglasio je. U Ministarstvu procjenjuju da će digitaliziranje oko 80 posto poreznih postupaka rezultirati s oko 120 milijuna eura ušteda godišnje.

Uz troškovni aspekt, poduzetnici u vezi s uvođenjem e-Računa upozoravaju i na visoku osjetljivost podataka koji će prolaziti kroz sustav te rizik od njihova neovlaštenog korištenja, zbog čega očekuju da država preuzme veći dio odgovornosti u smislu sigurnosnih provjera, i da cjelokupni rizik ne bude prebačen na poduzetnike.

Usto, predstavnici MSP-a nastojali su dobiti i potvrdu da će Porezna uprava imati sluha za eventualna nesnalaženja manjih poduzetnika u vezi s e-Računima, to prije što predviđene prekršajne kazne, najblaže rečeno, nisu male. Ministar je poručio da nije poanta da Porezna već u prvim tjednima ide loviti one koji se u nesnalaženju nisu “uštekali”.

Govoreći šire o ulozi i politikama Vlade naglasio je njezinu odgovornost da pomiri različite ciljeve socijalno-tržišnog gospodarstva. S jedne strane, kaže, mora stvarati poticajno okruženje za poslovanje, uklanjati administrativne prepreke, poticati investicije, jačati konkurentnost i produktivnost kao ključ dugoročnog rasta. Ali jednako tako mora regulirati tržišta, osigurati pravedan i održiv porezni okvir, štititi potrošače, radnike, ranjive skupine, okoliš.

Na steroidima javne potrošnje

Vezano uz izgradnju boljeg poduzetničkog okruženja u HUP-u su najavili osnivanje povjerenstva za poreznu politiku. Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, istaknula je kako “poduzetnici ne traže povlastice, nego jasan signal da se u Hrvatskoj isplati raditi, zapošljavati, ulagati i razvijati znanje, a taj se signal šalje poreznom politikom”.

Za dosezanje europskog standarda života i produktivnosti neki od preduvjeta cjenovne konkurentnosti su npr. konkurentniji porezni sustav, konkurentnije cijene energenata, kao i konkurentniji investicijski poticaji koji između ostalog potiču stvaranje više dodane vrijednosti”, naglasila je, podsjećajući da je trošak rada u Hrvatskoj među najvišima u EU.

Porezni klin na dohodak od rada ostaje visok, dok je porezno opterećenje rente i imovine izrazito nisko. U posljednjih pet i pol godina realni rast BDP-a od 21,3 posto nešto je malo više nego polovično utemeljen na rastu produktivnosti po radnom satu, koja je realno porasla 12,8 posto, dok su ukupna primanja zaposlenih realno rasla dvostruko brže – 26,4 posto. To jasno pokazuje kako je dio ekonomskog rasta ostvaren na “steroidima” javne potrošnje te da se relativno više novostvorene vrijednosti slijevalo zaposlenima, i to neovisno o konkurentnosti domaćih kompanija.

Zbog svega je direktorica HUP-a ponovila da je nužno prestati s energičnim rastom mase plaća u državnom sektoru, koja je u posljednje dvije godine porasla čak 46 posto, dosežući 13,5 posto BDP-a, što je razina kakvu ima samo nekoliko zemalja EU s daleko kvalitetnijim javnim uslugama. Takva dinamika nije fiskalno održiva niti doprinosi jačanju produktivnosti, a dugoročno umanjuje prostor za rasterećenje rada i privatnih investicija, zaključila je.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković podsjetio je pak da je u protekle dvije godine samo četvrtina hrvatskog gospodarskog rasta dolazila iz privatnog sektora te da u budućnosti u prvi plan treba staviti investicije u privatnom sektoru kako bi u njemu stvorili snažan generator održivog gospodarskog rasta. Za to je potrebno da naše kompanije u prosjeku ostvaruju stope profitabilnosti usporedive s onima koje ostvaruju njihovi EU konkurenti u istim sektorima.

Tome bi, uz ostalo, pripomoglo i jače preusmjeravanje sredstava iz EU fondova prema poduzetništvu. Konačno, za konkurentno i održivo poslovno okruženje umjesto horizontalnih intervencija socijalnog karaktera, poput ograničenja cijena prehrambenih artikala za sve, Balković naglašava kako treba prijeći na ciljane intervencije koje pomažu upravo onima koji je pomoć potrebna.