Priča o robotaksiju Mate Rimca nije započela glamuroznom prezentacijom, već vizijom koja se razvijala godinama, daleko od očiju javnosti. Još oko 2017. godine, dok je svijet slavio Neveru kao tehnološko čudo, Rimac je hiperautomobile vidio kao “halo proizvod” koji privlači pažnju i kapital za projekte koji imaju potencijal “promijeniti živote većeg broja ljudi”. Njegov cilj nije bio samo stvarati automobile za kolekcionare, već transformirati urbanu mobilnost. Ta ideja kristalizirala se u projekt prvotno nazvan Project 3 Mobility, zasebnu diviziju unutar Rimac Grupe sa sjedištem u Zagrebu i razvojnim centrom u Ujedinjenom Kraljevstvu, posvećenu stvaranju kompletnog ekosustava autonomnog prijevoza.

Projekt je od samog početka izazivao podijeljene reakcije, ponajviše zbog financiranja. Odobrenje bespovratnih sredstava od gotovo 180 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Europske unije pokrenulo je lavinu kritika i sumnji. Skeptici su projekt nazivali nerealnim, a Rimca su pojedini saborski zastupnici etiketirali kao “balkansku Elizabeth Holmes”, aludirajući na poznatu prevaranticu iz Silicijske doline. Suočen s pritiskom, Rimac je kasnije pojasnio financijsku sliku, navodeći da je iz EU fondova za projekt povučeno 89,7 milijuna eura, dok su privatni investitori, uključujući Kiju i saudijski fond TASARU, uložili 104 milijuna eura. Naglasio je da javni novac čini manje od 10 % ukupnih investicija u cijelu grupaciju te da će se daljnje širenje oslanjati isključivo na privatni kapital.

Sredinom 2024. godine, na velikom događaju u kampusu u Kerestincu, projekt je rebrendiran i javnosti predstavljen pod imenom Verne, u čast piscu Julesu Verneu. Prezentacija je trebala biti trijumfalan trenutak, no pretvorila se u djelomični fijasko. Pokušaj da se robotaksi pozove na pozornicu putem aplikacije bio je neuspješan – vozilo se nije pomaknulo. Taj gaf, pred očima premijera Andreja Plenkovića i brojnih uzvanika, postao je viralan i dodatno potaknuo sumnje u izvedivost projekta. Kritičari su likovali, no Rimac i njegov tim nisu odustajali od vizije koju su predstavili: potpuno personalizirano iskustvo vožnje u kojem korisnik putem aplikacije prije ulaska u vozilo namješta temperaturu, rasvjetu, glazbu, pa čak i miris.

Unatoč problemima na prezentaciji, koncept vozila ostao je impresivan. Za razliku od konkurencije, Verne je razvijen od nule, a ne kao prilagodba postojećeg modela. “Htjeli smo napraviti nešto potpuno drugačije: automobil razvijen od nule da iskoristi sve prednosti autonomne vožnje”, objasnio je Rimac. Odluka da vozilo ima samo dva sjedala temelji se na podacima koji pokazuju da se 90 posto taksi vožnji obavlja s jednim ili dvoje putnika. Time se u vozilu veličine Golfa dobio prostor usporediv s luksuznim limuzinama. Interijerom dominira masivni ekran od 43 inča, a za zvučni doživljaj brine se 17 zvučnika. Za ključnu tehnologiju autonomne vožnje odabran je Mobileye, vodeća svjetska tvrtka u tom području, čime je Verne dobio pristup njihovoj naprednoj platformi Mobileye Drive.

Nakon vala kritika, Mate Rimac je odgovorio na jedini način koji zna – radom i rezultatima. U videu objavljenom prije nekoliko dana, prikazao je put razvoja vozila, od prvih modela iz 2019. do redefiniranog dizajna iz 2022. godine. Vrhunac je bio prikaz više od 60 dovršenih prototipova, čime je ispunjen ključni cilj postavljen u sklopu EU projekta. “Trebali smo do prosinca pokazati 60 prototipova. Evo ih, svi, i još pokoji više”, poručio je Rimac, predstavljajući flotu vozila namijenjenu rigoroznim testiranjima – od sigurnosnih testova sudara i izdržljivosti do aerodinamike i udobnosti. Taj potez bio je najkonkretniji dokaz napretka do sada i u velikoj mjeri utišao je najglasnije kritičare.

Sigurnost je kamen temeljac cijelog projekta. Rimac je više puta naglasio da, iako je cilj stvoriti sustav sigurniji od ljudskog vozača, rizik od nesreće nikada ne može biti nula. Zbog toga se svaki aspekt vozila podvrgava iscrpnim testovima. “Želimo da sustav autonomne vožnje koji smo odabrali bude najsigurniji na svijetu i bolji od 99 posto ljudskih vozača. No, u malo vjerojatnom slučaju da se nesreća ipak dogodi, ovo bi trebao biti najsigurniji automobil na svijetu”, uvjerava Rimac. Plan je jasan: lansiranje usluge u Zagrebu 2026. godine, nakon čega slijedi širenje u Veliku Britaniju, Njemačku i gradove na Bliskom istoku. U Zagrebu se već gradi veliki proizvodni pogon, a po gradovima će se graditi i takozvani “Mothershipi” – centri za održavanje, čišćenje i punjenje vozila. Vizija je stvoriti uslugu koja je istovremeno premium, ali cjenovno pristupačna, nudeći iskustvo koje nadmašuje i najluksuznije automobile današnjice.