Svjetski poznati ekonomist Nouriel Roubini najavljuje kraj krize, OECD očekuje kraj krize u Americi i Aziji, šef MMF-a smatra da je kraj krize još daleko… samo su neki od brojnih medijskih naslova posljednjih tjedana.

Prosječnom čitatelju novina sve je teže snalaziti se u tolikom broju oprečnih ocjena o najvećoj ekonomskoj krizi u posljednjih 80 godina. Tim više jer kraj ili nastavak krize izravno utječe na svakodnevni život građana. Kada će kamate na kredite postati povoljnije, kada ću opet naći posao, hoću li sljedeće godine dobiti otkaz zbog novog rezanja troškova u mojoj tvrtki… pitanja su koja vjerojatno postavlja veliki broj građana.No, odgovore na uobičajena, svakodnevna pitanja “puka” nemaju ni mudre ekonomske glave. Ekonomisti sve više priznaju kako je njihovo znanje o ekonomiji u kriznim vremenima vrlo šturo. Tim više jer se u posljednjih desetak godina termin “kriza” vrlo rijetko pojavljivao u akademskim raspravama. Iluzorna vjera u stalni rast i stabilnost globalne ekonomije dodatno je podgrijavala takve stavove. “Ne vjerujte previše našim prognozama”, kazao je prošloga mjeseca u Splitu jedan ugledni domaći makroekonomist.Ostali analitičari, nešto realniji i s malo manje akademskih titula, smatraju kako kraja krize nema bez rasta zaposlenosti. Podaci o rastu BDP-a bez rasta zaposlenosti ne znače ništa, smatraju oni. Dok se konačni oporavak ne dogodi, možda je najbolje prestati pratiti svakodnevne prognoze i pokušati nekako preživjeti. Uostalom, kada kriza i završi u ostatku svijeta, tko zna kada će i kako završiti u Hrvatskoj. Mi ipak imamo svoju, specifičnu krizu na svim područjima.