EN DE

Kraj visokih kamata na štednju

Autor: Tomislav Pili
15. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, smatra da nije točno da banke u Hrvatskoj ne potiču domaće gospodarstvo

Visokim kamatama na štednju građana uskoro je odzvonilo, najavio je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka na marginama zagrebačkog skupa u povodu desete obljetnice Hrvatske udruge banaka. “Banke će morati smanjivati aktivne kamate jer moraju smanjivati troškove depozita”, kazao je Prka. Upitan o rastu loših kreditnih plasmana hrvatskih banaka, Prka je istaknuo kako je primjetan trend rasta kreditnog rizika, ali da on nije u zoni nepredvidljivog. “Razina loših kredita je umjerena i ispod je razine zemalja u okruženju. Očekujem rast loših kredita kod malih i srednjih poduzeća.” Prema njegovu mišljenju, u 2010. može se očekivati blag oporavak gospodarstva, ali on ovisi o broju učinjenih strukturnih reformi. “Nedostaju koordinirane mjere između financijskog, monetarnog, realnog i javnog sektora”, kazao je Prka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pobijanje teza
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, u svom je predavanju pokušao na temelju rezultata istraživanja pobiti četiri ustaljene teze o hrvatskom bankarstvu. To su rasprodaja “nacionalnog blaga”, nepodupiranje gospodarstva, golemi profiti banaka te prebrzi rast kredita. Što se tiče prve teze, visoki udjel stranih banaka u Hrvatskoj od 90 posto uobičajen je za tranzicijske zemlje. Samo Ukrajina, Slovenija i Rusija imaju niže stope udjela stranih banaka, kazao je Šonje. No upravo zbog internacionalizacija bankarskog sektora te neovisnosti središnje banke Hrvatsku nije pogodila financijska katastrofa kao u Mađarskoj ili Letoniji. “Krhkost financijskih sustava Mađarske, Letonije ili Ukrajine dijelom je posljedica nedovršene internacionalizacije bankarskog sektora”, tvrdi Šonje. Što se tiče teze o povećanom kreditiranju građana nasuprot gospodarstva, Šonje ističe da je to točno ako se pogledaju samo kreditni plasmani tvrtkama nasuprot stanovništvu. “Razvoj financijskih institucija i tržišta doveo je do diverzifikacije izvora financiranja tvrtki”, smatra Šonje. Ako se uzmu u obzir i inozemni krediti tvrtkama, iznos leasing plasmana te prikupljena sredstva na tržištima kapitala, iznos plasiranih sredstava tvrtkama daleko premašuje iznos plasiran građanstvu.

Visokim kamatama na štednju građana uskoro je odzvonilo, najavio je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka na marginama zagrebačkog skupa u povodu desete obljetnice Hrvatske udruge banaka. “Banke će morati smanjivati aktivne kamate jer moraju smanjivati troškove depozita”, kazao je Prka. Upitan o rastu loših kreditnih plasmana hrvatskih banaka, Prka je istaknuo kako je primjetan trend rasta kreditnog rizika, ali da on nije u zoni nepredvidljivog. “Razina loših kredita je umjerena i ispod je razine zemalja u okruženju. Očekujem rast loših kredita kod malih i srednjih poduzeća.” Prema njegovu mišljenju, u 2010. može se očekivati blag oporavak gospodarstva, ali on ovisi o broju učinjenih strukturnih reformi. “Nedostaju koordinirane mjere između financijskog, monetarnog, realnog i javnog sektora”, kazao je Prka.

Pobijanje teza
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, u svom je predavanju pokušao na temelju rezultata istraživanja pobiti četiri ustaljene teze o hrvatskom bankarstvu. To su rasprodaja “nacionalnog blaga”, nepodupiranje gospodarstva, golemi profiti banaka te prebrzi rast kredita. Što se tiče prve teze, visoki udjel stranih banaka u Hrvatskoj od 90 posto uobičajen je za tranzicijske zemlje. Samo Ukrajina, Slovenija i Rusija imaju niže stope udjela stranih banaka, kazao je Šonje. No upravo zbog internacionalizacija bankarskog sektora te neovisnosti središnje banke Hrvatsku nije pogodila financijska katastrofa kao u Mađarskoj ili Letoniji. “Krhkost financijskih sustava Mađarske, Letonije ili Ukrajine dijelom je posljedica nedovršene internacionalizacije bankarskog sektora”, tvrdi Šonje. Što se tiče teze o povećanom kreditiranju građana nasuprot gospodarstva, Šonje ističe da je to točno ako se pogledaju samo kreditni plasmani tvrtkama nasuprot stanovništvu. “Razvoj financijskih institucija i tržišta doveo je do diverzifikacije izvora financiranja tvrtki”, smatra Šonje. Ako se uzmu u obzir i inozemni krediti tvrtkama, iznos leasing plasmana te prikupljena sredstva na tržištima kapitala, iznos plasiranih sredstava tvrtkama daleko premašuje iznos plasiran građanstvu.

Ubiranje ekstra profita
Prema mišljenju Šonje, pada u vodu i teza o ubiranju golemih bankarskih ekstra profita. “Podaci pokazuju da je kamatna marža od 2000. do 2009. godine u stalnom padu. Kamatne stope na stambene kredite, najzanimljivije građanstvu, u posljednjih pet godina u prosječnom su rasponu kamatnih stopa u eurozoni.” Indikator profitabilnosti banaka (ROE) iznosi oko 8 posto, a najvišu razinu od 16 posto dosegnuo je 2004. godine. Nema govora o kreditnom riziku banaka jer je kapitaliziranost vrlo zadovoljavajuća, zaključuje Šonje.

Ocjena

Prema EBRD-ovim indeksima uspješnosti reformi, Hrvatska je među najuspješnijim tranzicijskim zemljama po uspješnosti reforme bankarskog sektora. Hrvatska ima maksimalnu ocjenu 4 i u rangu je s Češkom, Estonijom, Mađarskom i Letonijom.

Autor: Tomislav Pili
15. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close