Američko ministarstvo financija u pregovorima je s Citigroupom o prodaji vladina udjela u toj banci, pišu američki mediji. Riječ je o 7,7 milijardi redovnih dionica koje čine 33,6 posto vlasničkog udjela. Američka vlada je vlasništvo stekla na ime financijskih injekcija kojim Citigroup spašen od propasti. Kako Bloombergu i Reutersu otkrivaju upućeni izvori, ministarstvo bi dionice moglo početi prodavati već od listopada, a cijeli proces trebao bi biti završen u sljedećih 6 do 8 mjeseci. Glasnogovornica Citigroupa Shannon Bell odbila je komentirati medijske navode.

Konverzija dionica
Kako sada stvari stoje, država bi mogla sasvim solidno profitirati u cijelom procesu. Naime, Citigroup je zbog otpisa više od 100 milijardi dolara toksične imovine dobio dvije vladine financijske injekcije u ukupnom iznosu od 45 milijardi dolara. Pritom je postignut dogovor da se povlaštene dionice koje je vlada dobila vrijedne 25 milijardi dolara pretvore u redovne. Cijena Citigroupove dionice od konverzije se povećala za nekih 40 posto pa bi država sada na prodaji mogla zaraditi milijarde dolara. Citigroupova dionica je u ponedjeljak trgovanje zaključila na razini od 4,4 dolara. Tako vladin udio sada vrijedi 33,8 milijarde dolara, što je dobit od gotovo 9 milijardi dolara u odnosu na razdoblje kad je država spašavala banku. Jedina prepreka u ostvarivanju profita državi bi mogla biti količina dionica koju treba prodati. Prema tvrdnjama Reutersa, iako je američko tržište kapitala vrlo likvidno, čak ni ono ne može “progutati” više od 7 milijardi dionica bez većeg rušenja cijene. Stoga ne treba čuditi predviđeno razdoblje prodaje između 6 i 8 mjeseci.

Rušenje cijene
Prema tvrdnjama domaćih stručnjaka, do većeg rušenja cijene dionica neće doći ako se unaprijed pronađe kupac za velike dioničke blokove, ali ni svakodnevna prodaja manjih količina neće srušiti cijenu. “S obzirom na količinu dionica i planirano vrijeme prodaje, riječ je o dnevnom prosjeku od 50 do 55 milijuna dionica, što je oko 6 posto prosječnoga dnevnog trgovanja. Uz pretpostavku donekle ravnomjerne distribucije prodaje i velikog broja dogovorenih blok-transakcija, trenutna likvidnost trebala bi biti dovoljno visoka za amortiziranje učinaka prodaje”, tvrdi Siniša Gjerek, investicijski savjetnik u Aureus Investu. Prema napisima Bloomberga, američka vlada mogla bi krenuti upravo tim smjerom. Iako upućeni izvori tvrde da administracija nema posebno razvijen plan prodaje dionica Citigroupa, razmatraju se dvije mogućnosti prodaje. To bi trebale biti prodaja velikih količina dionica “velikim igračima” ili prodaja manjih količina dionica na dnevnoj ili tjednoj razini. Valja podsjetiti kako švicarska vlada nije imala problema tijekom nedavne prodaje svoga 9-postotnog udjela u UBS banci vrijednog 5,1 milijardu dolara. Naprotiv, zabilježena je čak i povećana potražnja. Nakon prodaje udjela švicarske vlade cijena UBS-ove dionice porasla je za dodatnih 12 posto.

Europa

I ECB u plusu
Europska središnja banka (ECB) također zarađuje na krizi. Prema procjenama stručnjaka banke Goldman Sachs, na ime kriznog financiranja europskoga bankovnog sustava ECB je dosad zaradio oko 900 milijuna eura. Samo od lipnja središnja banka Europe zabilježila je neto dobit od tristotinjak milijuna eura. ECB je tada na tržište, odnosno bankama, plasirao 442 milijarde eura dodatne likvidnosti u jednogodišnjim zajmovima. Spomenuta zarada samo je dodani plus jer banka naplaćuje i redovnu kamatu na svoje uobičajene operacije na otvorenom tržištu, odnosno pružanje dodatne likvidnosti bankama. Ta kamatna stopa sada iznosi jedan posto, što je najniže u povijesti europske središnje banke.