EN DE

Prvi put deflacija u eurozoni

Autor: Tomislav Pili
20. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Unatoč očekivanim deflatornim pritiscima EK predviđa stopu inflacije za 2009. tek malo iznad nule

Prema službenim podacima, u eurozoni je u lipnju prvi je put zabilježena deflacija, stoji u tjednoj analizi PBZ-a. Međugodišnja stopa inflacije prošloga je mjeseca dosegla –0,1 posto, dok je u svibnju inflacija bila na nuli. Zemlje iz kojih dolaze najsnažniji deflatorni pritisci su Irska, koja bilježi stopu deflacije od 2,2 posto, te Portugal s malo manje od 2 posto. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo i ekonomski motor cijele EU, u lipnju nije zabilježila promjenu nulte stope inflacije iz svibnja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad cijena
“Izvjesno je da će deflacijski pritisci u drugom polugodištu snažno pogurnuti inflaciju prema nižim razinama pa EK očekuje ove godine prosječnu stopu inflacije u eurozoni tek nešto iznad nule”, navodi se u analizi PBZ-a. S druge pak strane zemlje članice EU s najvećom međugodišnjom stopom inflacije u lipnju očekivano dolaze iz “istočnog lagera”. Prednjači Rumunjska sa stopom od 5,9 posto, što je posljedica i snažne deprecijacije rumunjskog leja, drže makroekonomisti PBZ-a. Poljska zauzima drugo mjesto s inflacijom od 4,2 posto, dok se inflacija u Litvi, Letoniji i Mađarskoj kreće između 3 i 4 posto. Najveći pad cijena u eurozoni prošloga je mjeseca zabilježen u cijenama prijevoza (–4,8 posto), komunikacija (–1 posto) te stanovanja (–0,5 posto). Prema riječima Zdeslava Šantića, direktora Direkcije za ekonomska istraživanja RBA Consultinga, lipanjska stopa deflacije u eurozoni sasvim je očekivan rezultat kretanja cijena zbog snažnih kontrakcija europskoga gospodarstva. “Problem deflacije u eurozoni cikličke je prirode i neće se zadržati dulje razdoblje zbog snažne ekspanzivne monetarne i fiskalne politike u EU.

Prema službenim podacima, u eurozoni je u lipnju prvi je put zabilježena deflacija, stoji u tjednoj analizi PBZ-a. Međugodišnja stopa inflacije prošloga je mjeseca dosegla –0,1 posto, dok je u svibnju inflacija bila na nuli. Zemlje iz kojih dolaze najsnažniji deflatorni pritisci su Irska, koja bilježi stopu deflacije od 2,2 posto, te Portugal s malo manje od 2 posto. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo i ekonomski motor cijele EU, u lipnju nije zabilježila promjenu nulte stope inflacije iz svibnja.

Pad cijena
“Izvjesno je da će deflacijski pritisci u drugom polugodištu snažno pogurnuti inflaciju prema nižim razinama pa EK očekuje ove godine prosječnu stopu inflacije u eurozoni tek nešto iznad nule”, navodi se u analizi PBZ-a. S druge pak strane zemlje članice EU s najvećom međugodišnjom stopom inflacije u lipnju očekivano dolaze iz “istočnog lagera”. Prednjači Rumunjska sa stopom od 5,9 posto, što je posljedica i snažne deprecijacije rumunjskog leja, drže makroekonomisti PBZ-a. Poljska zauzima drugo mjesto s inflacijom od 4,2 posto, dok se inflacija u Litvi, Letoniji i Mađarskoj kreće između 3 i 4 posto. Najveći pad cijena u eurozoni prošloga je mjeseca zabilježen u cijenama prijevoza (–4,8 posto), komunikacija (–1 posto) te stanovanja (–0,5 posto). Prema riječima Zdeslava Šantića, direktora Direkcije za ekonomska istraživanja RBA Consultinga, lipanjska stopa deflacije u eurozoni sasvim je očekivan rezultat kretanja cijena zbog snažnih kontrakcija europskoga gospodarstva. “Problem deflacije u eurozoni cikličke je prirode i neće se zadržati dulje razdoblje zbog snažne ekspanzivne monetarne i fiskalne politike u EU.




Usporavanje rasta cijena
Prema našim predviđanjima, rast potrošačkih cijena u eurozoni ove će godine iznositi 0,3 posto, a sljedeće 1,5 posto”, kazao je Šantić. Ističe kako duže razdoblje deflacije izrazito nepovoljno utječe na cijelo gospodarstvo. “Ako deflacija potraje, stanovništvo odgađa povećanje osobne potrošnje, a gospodarstvo nove investicije pa se svi vrte u začaranom krugu”, tvrdi Šantić. Što se tiče Hrvatske, prema podacima DZS-a međugodišnja stopa inflacije u lipnju je iznosila 2,1 posto, dok je na mjesečnoj razini inflacija porasla za 0,1 posto, čime je primjetan nastavak usporavanja rasta cijena. Šantić smatra da u Hrvatskoj nema opasnosti od deflatornih kretanja.

Izdvojeno

EK protiv deflacije
Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, smatra da lipanjska pojava deflacije u eurozoni nije neočekivana, ali je teško očekivati da će EK dopustiti duže razdoblje takvih kretanja.

Teška borba
“Protiv deflacije se teško boriti i njezino duže trajanje bi u uvjetima recesije katastrofalno djelovalo na gospodarstvo eurozone”, smatra Brkić i dodaje da “nema naznaka da će deflacija pogoditi Hrvatsku”.

Nema deflacije u Hrvatskoj
“Inflacija u Hrvatskoj strukturne je, a ne cikličke prirode. Dugoročno će cijene konvergirati prema cijenama u EU, očekuju se deprecijacijski pritisci na kunu, no zbog brojnih administrativno uređenih cijena u Hrvatskoj se očekuje njihov rast”, smatra Zdeslav Šantić.

Autor: Tomislav Pili
20. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close