Osim “suhoparnih” znanja poput računovodstva i čitanja bilanci, menadžeri danas moraju suvereno vladati i drugim vještinama koje dobro opisuje engleski pojam soft skills. O važnosti govorništva i prezentacije razgovarali smo sa Zrinkom Hrupelj, profesoricom fonetika iz zagrebačke tvrtke Creativa. Poznato je da loš nastup može uništiti inače dobru ideju ili poslovnu priliku, a hrvatski poslovni ljudi napokon su prepoznali važnost javnog nastupa.

Koliko je u Hrvatskoj prepoznata potreba da menadžer bude dobar govornik?
Trebat će nam još barem desetak godina da kao društvo dosegnemo razinu samouvjerenosti kakvu imaju zapadne zemlje. Dok američki i zapadnoeuropski menadžeri već tijekom obaveznog školovanja treniraju prezentiranje svojih ideja, zbog čega su u startu svojih karijera opremljeni za javno govorenje i držanje prezentacija, na mnogim našim fakultetima još uvijek se više njeguje kultura “slušanja predavanja i suhe reprodukcije”, i mnogi se poslovni ljudi s potrebom prezentiranja i javnog govorenja susretnu tek kad su već napredovali do menadžerskih funkcija. Međutim, u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je već napravljen golem iskorak prema uvažavanju potrebe da vodeći ljudi budu vješti govornici.

Koliko su hrvatski menadžeri dobri govornici u usporedbi sa stranima?
Naši menadžeri kao govornici imaju određenih prednosti, ali i određene nedostatke. Prednosti koje imamo su još uvijek zavidna razina iskrenosti, otvorenosti i spontanosti, više orijentiranosti na ljude, te nerijetko i bolja potkovanost dubinskim razumijevanjem procesa i specifičnim stručnim znanjima. Ono što još uvijek nedostaje hrvatskim menadžerima u odnosu na strane jest lakoća usmenog izražavanja i vještina govorenja na zanimljiv način, kroz usporedbe, metafore, konkretne primjere i prijedloge. Također, još uvijek zaostajemo u općoj osviještenosti o važnosti samoprezentacije i pridobivanju drugih za svoje ideje, te u jasnoći ciljeva govorenja. I kod nas i u svijetu, poslovni je kontekst ovog trenutka najviše ugrožen na emocionalnoj, odnosno motivacijskoj razini.

Može li se postati stručnjak za prezentacije ili je to urođeno?
Da bi netko bio vrhunski govornik, potreban je široki set znanja i vještina; s jedne strane potrebna je vrhunska stručna potkovanost teoretskim znanjima i praktičnim iskustvima, s druge strane potrebna je široka govornička izobrazba, koja pak obuhvaća cijeli niz vještina i znanja iz psihologije i retorike. Jedna je od ključnih vještina potrebnih govorniku jest profiliranje publike – istraživanje karakteristika slušača kojima se obraća. Druga je ključna vještina jasnoća izražavanja – način na koji organiziramo svoje misli i slijed kojim ih prezentiramo, te usklađenost stila izražavanja sa stilom mišljenja (slušanja) konkretne publike. Treća potrebna vještina jest upravljanje komunikacijskim procesom kroz verbalne i neverbalne elemente. Usvajanjem svih potrebnih znanja i razvojem ključnih vještina, osoba može postati ‘stručnjak za prezentacije’.

Dakle, učenje i trening – to je dovoljno da se postane dobar govornik?
Sve to još nije dovoljno da bismo držali inspirativne, motivirajuće govore i prezentacije – ono što je potrebno za takav govor, pored svih navedenih vještina, jest duboka emocionalna povezanost govornika sa sadržajem kojeg prezentira i motiviranost za prenošenje poruke publici. Emocionalna prožetost porukom koju prezentirate, nije nešto što se može naučiti na treningu, ma kako kvalitetan edukator bio.

Kakvi su stilovi poučavanja prezentacijskih vještina u Hrvatskoj dostupni?
Nerijetko se uvoze strane edukacije ili se kopira strani model, koji nedovoljno uvažava potencijale i kvalitete koje naši ljudi već imaju. Za razliku od američke orijentiranosti na trenutne efekte, zabavnost prezentacije, slatkorječivost govornika, dinamičnost izvedbe, Europa, pa tako i Hrvatska, ipak ima izraženiju orijentiranost na teorijska znanja, dubinsko razumijevanje prezentiranih procesa, sadržajnu ‘potkovanost’. Kvalitetna edukacija iz prezentacijskih vještina treba obuhvaćati oba segmenta – i kvalitetu izvedbe i kvalitetu sadržaja. Samo u spoju jednoga i drugoga možemo u našem kulturnom krugu ostvarivati svojim prezentacijama dugoročne efekte i pridobivati svoje slušatelje za suradnju u smjeru željenih promjena. Srećom, dostupne su na našem tržištu i tako orijentirane edukacije.

Prenošenje poruka

Ključna su dubinska znanja
U usporedbi sa stranim menadžerima, pri čemu pod “stranima” u pravilu mislimo da tehnološki, gospodarski i civilizacijski razvijene zemlje, naši menadžeri kao govornici imaju određenih prednosti, i određene nedostatke. Prednosti koje imamo su još uvijek zavidna razina iskrenosti, otvorenosti i spontanosti, više orijentiranosti na ljude, te nerijetko i bolja potkovanost dubinskim razumijevanjem procesa i stručnim znanjima.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Motivacija ljudi
Razvoj jasnoće i predanosti ciljevima omogućit će menadžerima da u svojim prezentacijama jasnije prenose poruku. I kod nas i u svijetu, poslovni je kontekst ovog trenutka najviše ugrožen na emocionalnoj, odnosno motivacijskoj razini. Ovo je i potreba i prilika menadžment da svojim motivacijskim govorima sačuva, osnažuje, potiče, fokusira na bitno, vodi i usmjerava najvažniji potencijal kojim upravlja – a to su ljudi.