BRUXELLES – Belgija se odlučila pridružiti grupi starih članica Europske unije koje otvaraju svoja tržišta rada za radnike iz istočne Europe, no to će se za sada odnositi samo na određene sektore, piše EUobserver. Bruxelleska je regija tako zatražila povlašteni tretman za migrante poput medicinskih sestara, vodoinstalatera, električara, automehaničara, građevinara, arhitekata, računovođa, inženjera te informatičara.

Dozvole za pet dana
Regije Valonija i Flandrija objavit će svoje liste krajem travnja, a novi će režim stupiti na snagu od prvog svibnja. Povlaštene radne dozvole tražiteljima će biti izdane za samo 5 dana, a neće biti temeljene na ekonomskim ili socijalnim analizama sektora koji su u pitanju.Belgijska je vlada kazala kako će ove mjere pomoći u popunjavanju nedostataka za kvalificiranom radnom snagom, no najveća nezaposlenost u toj zemlji je u sektoru niskokvalificirane radne snage. U Valoniji primjerice postoji nedostatak frizera, ali to je više zbog njihovih loših zarada nego zbog nedostataka kvalificirane radne snage. Jedan od problema je i jezična barijera s kojom će se radnici iz novih zemalja članica EU susretati. U siječnju su belgijski sindikati spriječili vladu da u potpunosti otvori vrata stranim radnicima zbog straha od smanjenja cijene rada i visoke nezaposlenosti. No belgijski su poslodavci ipak uspjeli pogurati djelomično ublažavanje režima, tvrdeći kako će to smanjiti rad na crno s obzirom na to da tisuće Poljaka već rade u zemlji.Prema ugovoru iz 2004. kada je osam istočnoeuropskih zemalja ušlo u Uniju, stare članice mogu zatvoriti svoja tržišta rada sve do 2011., s povremenim revidiranjima u svibnju ove godine te u 2009. Neke su članice odmah 2004. otvorile svoja tržišta, i to u potpunosti. Riječ je o Velikoj Britaniji, Irskoj i Švedskoj, a Finska, Portugal i Španjolska to bi trebale učiniti ove godine. Francuska je najavila djelomično otvaranje od svibnja, a Danska planira postepenu liberalizaciju slijedeće tri godine.

Dodatna jamstva
No Nizozemska je privremeno odustala od planova za puno otvaranje, najavljujući kako bi se odluka trebala donijeti ove godine. Nedavna parlamentarna debata u toj zemlji otkrila je da postoje veliki otpori, a dvije glavne političke stranke, Kršanski demokrati premijera Jana Petera Balkenendea te Laburisti, zahtijevaju dodatna jamstva kako dotok imigranata neće dovesti do nelojalne konkurencije nizozemskim radnicima. Vlada se već obvezala kako će donijeti dodatnu regulaciju po kojoj će radnici s istoka biti plaćeni jednako kao i Nizozemci te da neće raditi na crno. No zbog zabrinutosti državni je tajnik za socijalna pitanja Henk van Hoof rekao kako će vlada odgoditi odluku o otvaranju tržišta rada do konca ove godine. Hoof je dodao kako će u studenom ili prosincu podnijeti još jedno izvješće parlamentu u kojem će iznijeti mjere koje bi trebale spriječiti kršenje pravila nizozemskog tržišta rada.Stare članice imaju rok do 1. svibnja ove godine kako bi najavile hoće li zadržati svoja ograničenja ako ih imaju. Nizozemska ima režim kvota, pa tako radnici iz novih zemalja članica mogu dobiti poslove samo u onim sektorima gdje vlada nedostatak radne snage.

EUobserver

Osiguranja umjesto naknade za nezaposlenost
BRUXELLES – Masovna nezaposlenost u najvećim europskim zemljama mogla bi se gotovo prepoloviti ako bi se umjesto tradicionalnih naknada za nezaposlenost uvela neka vrsta individualnog osiguranja, izjavio je za Financial Times predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, u Njemačkoj, Dennis Snower.Prema toj zamisli, radnici bi na posebne “račune za nezaposlenost” uplaćivali doprinose u razdoblju kada su zaposleni, a kada izgube posao s toga bi računa mogli povlačiti sredstva. Na kraju radnog vijeka ljudi bi mogli s toga računa prebaciti sredstva u svoje mirovine. “To bi u znatnoj mjeri potaknulo ljude da potraže novi posao kada su nezaposleni ili da još jače nastoje zadržati postojeće radno mjesto”, ističe Snower, ugledni stručnjak za europsko tržište rada.Prema projekcijama ekonomista s insitituta iz Kiela, prijelaz s tradicionalnih naknada za nezaposlene na sustav individualnih računa smanjio bi nezaposlenost u Njemačkoj za 50 posto, u Francuskoj za 46 posto, a u Španjolskoj za 38 posto. “S konvencionalnim naknadama za nezaposlenost ljudi su zapravo nagrađeni zato što su nezaposleni i kažnjeni zato što su zaposleni jer plaćaju porez”, kaže Snower.Slična shema već je primijenjena u Singapuru. “To nije neka pomodna raketna znanost ili nerealni intelektualistički prijedlog. To je nešto što se može lako primijeniti”, kaže Snower.