Plinacro je od hrvatske Vlade dobio državno jamstvo i rok od 60 dana da pronađe kreditora za financiranje otkupa podzemnog skladišta Okoli od Ine. Vrijednost transakcije je 514 milijuna kuna, što je donji iznos u rasponu od 514 do 584 milijuna kuna koliko je Okole procijenila revizorska kuća PriceWaterhouseCoopers.

Kontrola plina
Vlada je, naime, na sjednici u četvrtak potvrdila Ugovor o kupoprodaji podzemnog skadišta Okoli između Ine i Plinacroa koji bi, kako je kazao premijer Ivo Sanader, trebao dovesti prema ostvarenju jednog od Vladinih glavnih energetskih ciljeva – apsolutnu kontrolu nad plinskim biznisom. U dogovaranju te transakcije Vlada pokazuje veliku fleksibilnost. Tako će uz državno jamstvo Plinacrou dati dodatni osigurač za ulazak u vlasništvo tvrtke “Podzemno skladište Okoli”. Ako Plinacro ne bude u mogućnosti otplatiti više od 300 milijuna kuna kredita, ostatak dugovanja na sebe će preuzeti država, objasnio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Država može preuzeti teret otplate kredita i kada se steknu uvjeti za početak gradnje drugog podzemnog skladišta Okoli 2. Kada se pak pokrene pitanje gradnje skladišta Beničanci, kao komercijalnog skladišta, moguće je da se kao suvlasnik u tom poslu ponovno pojavi Ina. U okviru glavnog ugovora o plinskom poslovanju, koji se sklapa s Inom, predviđeno je da iz Ine izađe i tvrtka koja je bila nositelj ugovora o nabavi plina s ruskim Gazpromom. Takozvana trading kompanija izdvojit će se iz Ine, kazao je Polančec, prema istom principu kao i podzemno skladište Okoli, dakle nakon angažiranja jednog od četiri najjače međunarodne revizorske kuće za procjenu njezinu vrijednost. Za razliku od Okolija, novi vlasnik kompanije koja će se na hrvatskom tržištu pojavljivati kao glavni dobavljač i prodavatelj plina neće biti samo Plinacro. Uz jednake udjele od 20 posto uz Plinacro se kao vlasnici uvode Hrvatska elektroprivreda, Petrokemija, Gradska plinara Zagreb te država. “Ne znam zasad ništa o tome”, bila je prva reakcija predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Ive Čovića. U Holdingu, inače vlasniku gradske plinare koja je suvlasnik Plinacroa smatraju da je Vlada pokrenula logičnu incijativu, o kojoj će se još razgovarati.

Organiziranje tržišta
Među nekim od ostalih tvrtki također je vladalo iznenađenje jer iako su se razgovori vodili, do zadnjeg trena se nije znalo koliki će točno biti udjeli. Ipak, reakcije su bile pozitivne. U HEP-u nije zbog kratkoće rokova bilo službenoga komentara, no neslužbeno doznajemo da su oni bili uključeni u razgovore dok su se razmatrale razne opcije. Smatraju da je podjela rizika korektna. U Petrokemiji također pozdravljaju odluku jer smatraju da će izdvajanje plinskog biznisa doprinijeti boljem organiziranju tržišta. U Plinacrou su poručili kako će se i s udjelom baviti svojim osnovnim funkcijama, skladištenjem i transportom. Preuzimanje skladišta Okoli smatraju dobrom odlukom, kao i udjela u kompaniji za trgovinu plinom.

Činjenice

Normalan dio privatizacije
Izdvajanje plinskog biznisa nema izravne veze s krizom, nego s privatizacijom Ine. To je u skladu s europskom praksom prema kojoj skladišta spadaju u regulirane djelatnosti. Država preko svojih regulatora, a slijedeći europske naputke, regulira uvjete trgovine plinom, objašnjava Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

Ina kriva za krizu
“Krivac za posljedice plinske krize u Hrvatskoj je Ina”, naglasio je naftni konzultant Davor Štern na tribini “Kriza energije u Hrvatskoj”, održanoj u srijedu u Zagrebu. “Ina je u posljednjih osam godina propustila učiniti bilo što radi opskrbe plinom. Neka im se ništa ne dogodi, neka ostanu abolirani. Ali neka se jasno vidi tko je krivac”, rekao je Štern, istaknuvši kako Ina nije ušla ni u jedan projekt koji bi osigurao plin. “Zbog parazitskog ponašanja dočekali smo 2009. nespremni. Potrebno je priključiti se na Južni tok ili Nabucco.
(M. Dobrašin)