Srbija prodaje imovinu kako bi izbjegla bankrot

Srpska vlada je u obvezi da do konca godine sakupi dvije milijarde eura kako bi izbjegla bankrot, jer s postojećim deficitom u proračunu neće moći osigurati sredstva za isplatu zarada u javnom sektoru i mirovine.

Riječ je obvezi prema 2,3 milijuna zaposlenih u javnom sektoru i umirovljenika. Kako nije sigurno da će obećani zajmovi Rusije i još nekih zemalja od kojih vlada traži hitne pozajmice biti dovoljni, ministar financija Mlađan Dinkić najavio je mogućnost prodaje tvrtki i druge imovine u državnom vlasništvu.

Mrtvi kapital

To je početkom mjeseca srpskoj vladi preporučila i misija MMF, nakon što se upoznala s prilikama u javnim financijama. Misija je predložila prodaju Telekoma, jednu od najprofitabilnijih kompanija s godišnjom dobiti od 130 milijuna eura, kao i beogradske zračne luke koji ima monopolistički položaj.

Za vladu je prihvatljiva prodaja Telekoma, bez obzira što je on državnom proračunu “koka koja nosi zlatna jaja”, ali se ne namjerava odreći vlasništva u aerodromu koji će ove godine opslužiti 3,5 milijuna putnika. Aerodrom i Elektroprivreda jedine su kompanije kojih se vlada ne namjerava odreći ni po koju cijenu.

Srpska vlada nema neku drugu tvrtku koja bi bila magnet za nekog inozemnog kupca. Povoljna cijena ne može se postići čak ni za Telekom. Iako se državna imovina procjenjuje na 180 milijardi eura, dobar dio predstavlja mrtvi kapital, jer je razvojem gospodarske krize palo zanimanje za iznajmljivanje stanova i vila u državnome vlasništvu i druge njezine imovine.

Dinkić kaže da u obzir za prodaju dolaze tvrtke koje imaju konkurenciju na tržištu, ali ne mogu uhvatiti korak sa suvremenom tehnologijom pa im je bez inozemnih strateških partnera ugrožen razvoj. Pritom misli na kompanije poput Jat airwaysa, Petrokemije, Azotare i RTB Bora.

Za idući tjedan najavljen je razgovor s neimenovanom ruskom kompanijom oko preuzimanje smederevske željezare, koja bi, u slučaju povoljnog ishoda, obnovila proizvodnju do konca godine. Vlada priprema zakon prema kojemu će se razdoblje za financiranje poduzeća u restrukturiranju ograničiti do 30. rujna 2014. Tvrtke koja do tada ne stanu na vlastite noge, odlaze u stečaj. Na taj način prekinut će se dosadašnja praksa prema kojoj su poduzeća u restrukturiranju dobijala državnu pomoć pet i više godina, i bila zaštićena kao “bijeli medvjedi”.

Štednja i kapitalna ulaganja

Uz obavezu da namakne dvije milijarde eura za popunjavanje proračuna, srpska vlada nastoji pribaviti sredstva koja bi uložila u gradnju infrastrukture. Dosadašnja iskustva pokazala su da je za inozemne ulagače presudna lokacija s dobrom infrastrukturom.

Tvornice izgrađene stranim kapitalom uglavnom su načičkane uz postojeću autocestu. Vlada sad želi autocestama premrežiti cijelu zemlju. Za te potrebe dobiveno je 300 milijuna kredita azerbajdžanske vlade, a najavljen je i sporazum s kineskom Eksim bankom o kreditu vrijednom 850 milijuna dolara.

Vlada iz krize namjerava izaći kombiniranjem štednje i povećanim kapitalnim ulaganjima. Premijer Dačić inzistira na ugrađivanju socijalne dimenzije u ekonomsku politiku, s time da se uz štednju potiče i potrošnja, odnosno kupnja robe proizvedene u Srbiji. Da bi se to postiglo neophodna je obnova nekadašnjih poduzeća koja su u privatizaciji nestala s tržišta.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve