Svjetska banka je odobrila dvije darovnice Globalnog fonda za okoliš u ukupnom iznosu od 8 milijuna američkih dolara za Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, i to za Bosnu i Hercegovinu u iznosu od 6 milijuna dolara te za Hrvatsku u iznosu od 2 milijuna dolara, izvijestili su danas iz Ureda Svjetske banke u Zagrebu.

Svrha projekta je vladama dviju zemalja omogućiti učinkovitu i nepristranu raspodjelu vode među korisnicima u slivovima Neretve i Trebišnjice na prekograničnoj razini te im pomoći da unaprijede ekološke sustave i biološku raznolikost zahvaljujući poboljšanom upravljanju vodnim resursima. Očekuje se da će do kraja projekta obje države pripremiti i usvojiti plan upravljanja riječnim slivovima čija je svrha smanjenje zagađenosti voda, poboljšano održavanje ekoloških tokova i biološke raznolikosti u slivovima, navode iz Svjetske banke. Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom prvi je projekt za koji su sredstva osigurali Svjetska banka – Globalni fond za okoliš u partnerstvu s Investicijskim fondom za veliki morski ekosustav Sredozemnog mora. Glavni cilj partnerstva Svjetske banke – Globalnog fonda za okoliš i Investicijskog fonda za Sredozemno more jest pomoći zemljama primateljicama iz područja sliva Sredozemnog mora u provedbi prioritetnih mjera za smanjenje onečišćenja i zaštitu staništa te njihovo sudjelovanje u obrtanju trenda propadanja velikog morskog ekosustava Sredozemnog mora i njegovih obalnih područja. Projekt se sastoji od četiri komponente, od kojih će se prva usredotočiti na poboljšanje kapaciteta za upravljanje vodnim resursima u obje zemlje, jačanje postojećih prekograničnih mehanizama (institucijskih, tehničkih i regulacijskih) te osiguranje pomagala za učinkovito upravljanje vodnim resursima uključujući razvijanje plana za upravljanje riječnim slivovima.

Druga komponenta financirat će popravak vodne infrastrukture u obje zemlje, uključujući poboljšano upravljanje močvarama i pilot projekt za rješavanje problema dotoka slane vode u dolini Neretve u Hrvatskoj; te obnovu infrastrukture manjeg razmjera za upravljanje vodama, kao što su ustave, brane te riječne obale u obje zemlje. Treća komponenta ima za cilj smanjenje onečišćenja voda, uglavnom hranjivim tvarima, u slivovima dviju rijeka putem ulaganja koja uključuju prikladna poboljšanja tehnologije za obradu otpadnih voda, manja poboljšanja infrastrukture za prikupljanje i obradu otpadnih voda u dvije općine i jednom industrijskom sektoru u BiH. Zaključno, četvrta komponenta osigurat će sudjelovanje građanskog društva u procesu donošenja odluka o upravljanju vodnim resursima, uspostaviti poticajne mehanizme za odgovorno upravljanje resursima na lokalnoj razini te upravljati aktivnostima u sklopu provedbe projekta.

(Hina)