Mol ističe da nije imao nikakve dodatne informacije osim onih koje su mu službeno dostavljene tijekom privatizacije Ine 2003. Priopćio je to glasnogovornik tvrtke nakon izjava bivšega Inina geologa Stanka Kadije, koji je sugerirao da je Mol prije ulaska u Inu potajno doznao za bogata nalazišta u Siriji.

Gore spomenuto ovjavio je HRT u tekstu pod naslovom “Je li Ina prodana ispod cijene?”. Jedna hrvatska i tri međunarodne tvrtke, među kojima su i Deutsche Bank te PricewaterhouseCoopers, bile su odgovorne za osiguravanje istih uvjeta za sve ponuđače te da svaki od njih dobije iste informacije tijekom prvoga privatizacijskog kruga 2003., navode iz MOL-a.

Podsjetimo, Kadija je u razgovoru za nedjeljni Večernji list izjavio kako su Inini stručnjaci prije deset godina morali šutjeti o otkriću nekoliko milijardi dolara vrijednih nalazišta nafte u Siriji. Informacija je puštena tek nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 dionicu Ine, čime je državna naftna kompanija prodana ispod stvarne cijene. Vrijednost Ininih rezervi u Siriji tada je bila procijenjena na 23 milijarde dolara, a četvrtina cijele Ine prodana je MOL-u za 505 milijuna dolara.

Navodno je s ovim informacijama upoznat i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, javlja HRT.

(pd)