U četvrtak je Europska komisija najavila kako će tužiti Njemačku (drugi put) zbog takozvanog “Volkswagenova zakona” za koji tvrdi da krši slobodu kretanja kapitala u Europskoj uniji i učinkovito štiti tvrtku od neprijateljskog preuzimanja.

Europske vlasti i ranije su tražile promjenu zakona koji spriječava dioničare u ostvarivanju više od 20 posto glasačkih prava bez obzira koliko dionica imaju u vlasništvu.

Najviši europski sud, Europski sud pravde, u listopadu 2007. godine proglasio je zakon nevažećim izjavivši tada da Njemačka nije uspjela pokazati da je kontrolirana manjina od 20 posto u vlasništvu države Donje Saske zaštitila interese manjinskih dioničara. Godine 2008. Njemačka je revidirala zakon koji je bio na snazi od 1960-ih kada je Volkswagen privatiziran, ali je zadržala zahtjev da sve važne odluke u poduzeću moraju biti donesene većinskom odlukom od više od 80 posto. To znači da Donja Saska sa svojih 20 posto udjela može blokirati bilo koje odluke za koje je potrebno odobrenje dioničara kao i preuzimanje tvrtke.

“U vrijeme kada bi se Europska komisija trebala sviđati ljudima kako bi je bolje prihvatili ona započinje potpuno nepotrebnu proceduru. Groteskni tajming”, komentirao je slučaj David McAllister, premijer Donje Saske i član Kršćanske demokratske unije kancelarke Angele Merkel.

Međutim, Njemačka nije usamljen primjer. Portugal i Španjolska također su suočene s Europskom komisijom samo što će njemački slučaj u budućnosti biti važan presedan kako se EU bavi zaštitom državnih uzdanica, čak i nakon što su privatizirane. Italija, koju je također Europska komisija uputila Europskom sudu pravde, suočava se sa sličnim optužbama za protekciju prijašnjih javnih poduzeća iz energetske i telekomunikacijske industrije.

“Neke odredbe u talijanskom zakonu koje državi daju posebne ovlasti u privatiziranim kompanijama koje rade u određenim strateškim sektorima poput telekomunikacija i energetike, neopravdano ograničavaju slobodno kretanje kapitala i pravo na vlasništvo”, stoji u službenom dokumentu komisije. U dodatku stoji da je jedna ili više tih posebnih odredbi unesena u statute kompanija kao što su Enel SpA, Eni SpA, Telecom Italia i Finmeccanica SpA.

U četvrtak je komisija od Europskog suda pravde zatražila da se Njemačkoj izrekne novčana kazna u iznosu od 31.114 euro po danu retroaktivno od 2007. godine kada je prvi puta donesena odluka o tom predmetu, što ukupno iznosi 46 milijuna eura. Druga novčana kazna od 282.725 eura po danu primjenit će se za buduća kašnjenja s početkom prvoga dana drugog kruga suđenja.

“Svrha kazne je da se riješi slučaj i da Njemačka promijeni zakon, a ne da ide na sud. Ako se postigne nagodbe komisija će povući kazne”, rekao je europski dužnosnik. Svoju odluku da Njemačku uputi Europskom sudu pravde komisija vidi nužnom zbog toga što se država u srpnju povukla iz pregovora. “Njemačka je u ljeto zaustavila pregovore s Europskom komisijom izjavivši da nije iznašla prijateljsko rješenje, te smo se morali složiti da se ne slažemo”, dodao je.

“Michel Barnier, povjerenik EU za financijske usluge koji promovira pravne akcije protiv Volkswagenovog zakona je neoliberalni palikuća“, izjavio je Hartmut Meine, član nadzornog odbora Volkswagena i regionalni lider njemačkog sindikata metalaca. ”On očito želi ukloniti uspješan model suodlučivanja u Volkswagenu iz čisto ideoloških razloga”, dodao je.