Prema podacima HNB-a, na razini cijele 2011. na tekućem racunu platne bilance ostvaren je deficit od 446 milijuna eura, što je za 26 milijuna eura ili 5,5% manje nego u 2010. Udio deficita u BDP blago je pogoršan uslijed stagnacije gospodarstva te iznosi 1 %, navodi se u današnjoj analizi Raiffeisen Consultinga.

Prvotni podaci o robnoj razmjeni upućivali su na pad deficita na racunu roba s pozitivnim utjecajem na cjelokupni tekući racun. Medutim, posljednja revizija podataka o robnoj razmjeni za 2011. bitno je promijenila kretanja na računu roba te očekivanja o ostvarenju blagog suficita tekućeg racuna, navode RBA analitičari. Naime, račun roba jedna je od najvažnijih stavki na tekućem racunu te već godinama glavni čimbenik vanjske neravnoteže, pojašnjava se u analizi. Revidirani podaci robne razmjene pokazali su da je deficit u međunarodnoj trgovini bio za 872 milijuna eura veći nego kod preliminarnih podataka.

U 2011. je tako na računu roba zabilježen manjak od 6,4 milijardi eura, sto je 6,1 posto više nego u 2010., a rezultat je pogoršanja trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Za razliku od 2010. kada je robni uvoz padao, u 2011. godini isti je rastao za 7,2%, ponajprije zahvaljujući visokoj energetskoj ovisnosti Hrvatske. S druge strane rast robnog izvoza zamjetno je usporio (s 18,1 na 8%), a i njegova relativno niska vrijednost nije uspjela nadoknaditi apsolutni rast uvoza. Izvoz roba u prošloj je godini dosegnuo pretkrizne razine i uz postojeću strukturu i razinu konkurentnosti nema značajnijeg potencijala za daljnji rast. S druge strane, uvoz je i dalje značajno ispod pretkriznih razina, ali isto tako analitičari ne očekuju rast u ovoj godini s obzirom na slabu domaću potražnju uslijed stagnacije realnih dohodaka i razmjerno visoku zaduženost.

Međutim, potencijalna opasnost za nominalni rast uvozne vrijednosti prijeti od porasta cijene energije i energetskih proizvoda. Na računu usluga očekivano je ostvaren suficit (za 7,1% veći nego 2010.), čemu su kao i obično najviše pridonijeli prihodi od putovanja koji su iznosili 6,6 milijardi eura, sto je za gotovo 6% više nego u 2010. Na rast prihoda od putovanja upućivali su vrlo dobri fizički pokazatelji turizma, stoji u analizi. Na računu dohotka zabilježen je deficit od 1,6 milijardi eura, sto je 3,7% veći deficit nego u 2010, a rezultat je snažnijeg rasta odljeva dohotka nego priljeva (veci troškovi inozemnog financiranja). Vec uobičajen suficit na računu tekućih transfera iznosio je 1,1 milijardu eura, što je blagi rast od 2,7% godišnje budući da je pad rashoda bio izraženiji od pada prihoda (-5,7 naspram -0,3%).

Na računu kapitalnih i financijskih transakcija izravna inozemna ulaganju u Hrvatsku znatno su viša nego 2010. U prošloj su godini iznosila nešto više od milijardu eura, u usporedbi s 295 milijuna eura u 2010. Medutim, sastav izravnih inozemnih ulaganja još uvijek nije poznat pa treba pričekati cjelokupnu sliku područja i vrste ulaganja, zaključuje se u RBA analizi.

(pd)