Zašto se isplati ulagati u plemenite kovine, i to baš danas, kad iza svakog kutka na ulici osvane barem jedan natpis “Nudimo otkup srebra i zlata”? Upravo je odgovor na to pitanje pokušala dati prva hrvatska konferencija o ulaganju u plemenite kovine i sirovine, održana 17. travnja u Muzeju Mimara.

Konferencija ZAgREB ELEMENTUM, održana u suradnji s osiguravajućim društvom KD životno osiguranje d.d. i Elementum International AG, imala je za cilj skrenuti pozornost na važnost investiranja u plemenite i strateške kovine. Makroekonomist Ante Babić pojasnio je perspektive koje obilježavaju Hrvatsku: imamo najviše plaće na području središnje i istočne te jugoistočne Europe, mirovine neće rasti zbog starenja populacije, pomiče se dobna granica za rad (odnosno pomiče se granica od 65 godina), a imovina i poduzetništvo su opterećeni porezima. Potrebno je prekinuti negativna kretanja i to tako da se prije svega zaboravi na državu, zatim treba popraviti vlastiti ‘cash flow’, te početi štediti i postati financijski neovisan. Kad pojedinac popravi vlastiti ‘cash flow’, postavlja pitanje – u što uložiti novac?

Da ste 2002. godine uložili 1.000 eura na rok od 10 godina, štedne knjižice bi vam u 2012. godini pokazivale iznos od oko 1.160 eura, dok biste ulažući u zlato došli do 3.843 eura, a u srebro 4.963 eura, usporedio je prinose Babić dodavši da su ‘zlato i srebro realna roba, kojoj vrijednost ne pada, dijelom i zbog monetarnih razloga’. Dosad u Hrvatskoj nije bilo mogućnosti za ulaganja u zlato i srebro, što je loše jer ulaganja u zlato i srebro ostvaruju visoke prinose, zaključuje Babić.

‘Zlato se skuplja, srebro se troši’

Njemački financijski stručnjak Thorsten Schulte, poznat i kao Srebrni dečko, kaže kako je još 2001. znao da će doći do stvaranja mjehura kod ulaganja u obveznice, te je postavio pitanje kako će zaštiti svoju imovinu ako mjehur od državnih obveznica pukne. Odgovor na to pitanje bio je, kaže: ‘Kupit ću zlato’. Schulte je danas veliki zagovornik ulaganja u – srebro. Do obrata u ulaganju je došlo nakon što se Schulte počeo raspitivati o zlatu. Zapitao se kakva je potražnja za zlatom. Otkrio je da tek 10 posto potražnje za zlatom otpada na industriju, a 90 posto potražnje ide na nakit i u investicije, što znači da zlato zapravo ima idealnu vrijednost. On je želio plemenitu kovinu koja nema samo idealnu vrijednost, nego koja se i koristi. Otkrio je također da srebro ima puno veću potražnju u industriji. Na primjer, svaki mobitel u sebi sadrži nešto srebra. “Svaki auto sadrži 1 uncu srebra, a u svakom BMW-u, Audiu i Mercedesu visoke klase nalaze se čak 2 unce srebra”, pojašnjava Schulte primjenu srebra u industriji, dodajući da se i u proizvodnji solarnih ćelija koristi velika masa srebra. Sada je na svijetu oko milijardu automobila, a do 2030. godine se procjenjuje da će ih na svijetu biti 1,8 milijardi. Ta su saznanja Schultea dovela do toga da počne ulagati u srebro i od tada je oduševljen srebrom kao sredstvom za ulaganje.

Schulte naglašava da ne bi htio da netko misli kako će ga srebro sutra učiniti bogatim, on naglašava kako je srebro najbolje sredstvo protiv inflacije i to je ideja kojom želi zaraziti ljude. “Vrlo mi je važno senzibilizirati javnost i o mogućnostima nazadovanja na tržištima srebra”, dodaje.

‘Ljudi danas radije kupuju luksuzne automobile i mijenjaju prozore na kući, nego što drže novac – sve više pretvaraju novac u materijalna dobra’

“Svjetska kriza počela je bankarskom krizom, te se ona nastojala riještiti paketima pomoći, pa su države počele izdavati obveznice i tako su one same postale najveći dužnici. Tokom bankarske krize ljudi su počeli povlačiti novac iz banaka, a države su odlučile intervenirati. Uskoro se pojavila kriza povjerenja u države i njihove obveznice, kao što se dogodilo u Grčkoj. Sljedeća kriza je strah prema vrijednosti novca. Ljudi će sve više željeti papirnati novac pretvarati u materijalna dobra”, upozorava Schulte. Kaže kako je bio u jednom auto-koncernu gdje je vidio da ljudi sve više kupuju luksuzne automobile, za sebe i za članove obitelji. Čini se da je uzrok tome upravo to što ljudi radije ulažu u materijalna dobra nego što drže novac, pa dolazi čak i do toga da ljudi sve više zamjenjuju stare prozore na kućama novim prozorima, smatra Schulte. Naglašava i kako je u zadnjih par mjeseci izdano puno obveznica kako bi se spriječilo da mjehur od obveznica pukne, ali on ipak smatra da će taj mjehur puknuti.

‘Cijena srebra pasti može, ali porasti mora!’

Zlato počiva na idealnoj vrijednosti, od 40 do 60 posto platine je usredotočeno na autokatalizatore, a srebro se koristi u različitim industrijama zahvaljujući provodljivosti i antibakterijskom svojstvu. Platina previše ovisi o jednoj industriji, a problem je i tome što nitko ne zna hoće li auti i u budućnosti koristiti naftu i hoće li autokatalizatori biti u uporabi, kaže Schulte. Puno je primjera gdje se srebro koristi u proizvodnji i gdje će se koristiti u budućnosti, ponajviše u različitim tehnologijama, a primjer jedne takve tehnologije su solarne ćelije. I u slučaju da se srebru nađe zamjena, ono se neće zamijeniti svugdje odnosno u svim industrijama. Što se cijene srebra tiče, Schulte kaže kako je uvijek moguće da će cijena srebra pasti te da postoje velike korekture cijene srebra, kao i da upravo u fazama tih korektura treba načuliti uši. “Cijena srebra može pasti, ali porasti mora!”, naglašava.

Na upit o tome koliko je sam uložio u srebro, Schulte je odgovorio da ima kuću bez dugova i paprinatog novca za 4 – 5 godina, a 80 posto svojih ulaganja ima u plemenitim kovinama. Kaže kako investira i u rudnike srebra i zlata odnosno u njihove dionice, te će možda doći vrijeme kada će biti isplativo ulagati u vrijednosne papire, ali zasad je to preskupo. Naglasio je da on promovira kupnju fizičkog srebra, a ne njegovih derivata.

PREPORUČAMO ‘Želite spasiti imovinu? Ulažite u plemenite kovine!’