Vlada po četvrti puta ‘pegla’ propise o FGS-ovima

Autor: Ana Blašković , 29. ožujak 2013. u 18:30
Najviše prigovora bilo je na visoke naknade za upravljanje bez konkretnih rezultata/FOTOLIA

Sve su odluke na pauzi, čekamo da se dogovore država i ulagač, kratko nam je komentirao Zoran Zemlić iz Alternativea.

Po četvrti puta otkad su zaživjeli, Vlada mijenja pravila igre fondovima za gospodarsku suradnju. Nakon samo mjesec dana od posljednjeg 'makeovera' u četvrtak je Vlada ponovno izmijenila odluku o sudjelovanju države u FGS-ovima. Njoj je prethodilo dugotrajno natezanje fondaša i Vlade, prvenstveno ministra Gordana Marasa koji je fondovima naumio smanjiti izdašne naknade i prava koja im je omogućila bivša HDZ-ova Vlada kad su osnovani 2010. godine. "To je četvrto mijenjanje pravila što našem privatnom ulagatelju stvara problem poslovanja. Sve su odluke na pauzirane, čekamo da se dogovore država i ulagač", kratko nam je komentirao Zoran Zemlić iz Alternativea.

Instrumenti prisile 
Posljednja izmjena zapravo je 'peglanje' prošlomjesečne odluke u suradnji s fondovima. Njezina suština ostala je ista, a to je smanjenje naknada za upravljanje  i najmanje 50 posto plus jedan glas za otkaz upravljanja nadležnom društvu. S obzirom da se fondovi nisu slagali s tom idejom i odbijali sazvati sjednice za promjene statuta i prospekata, a HBOR kao predstavnik države nije imao pravnih instrumenata prisile, Vlada je izmijenila odluku. Sada je fondovima omogućeno da izaberu novo društvo za upravljanje sa najmanje 50 posto plus jedan glas na sjednici povjereničkog odbora, no da bi odluka bila konačna potrebno je 75 posto glasova ulagatelja. Bude li skupljeno manje od te dvotrećinske većine, upravitelj fonda bi će samo privremeno rješenje kojem će se u roku tri do šest mjeseci glasati o povjerenju. Ne dobije li povjerenje (običnom većinom) tražit će se treće rješenje. Najviše prigovora javnosti bilo je da fondovi ubiru milijunske naknade, a projekti su ili u povojima ili ih nema. Stoga će FGS-ovi za razliku od dosadašnje prakse u prvoj i drugoj godini da se naknada obračunava i isplaćuje na veličinu fonda (što je realno obećanje investitora da će uložiti taj novac za odobrene projekte), sada postotak računati na investirani novac. 

Naknada na investirano
U trećoj, četvrtoj i petoj godini naknada je smanjena na 1,6 posto, a obračunavat će se polugodišnje. Od šeste godine, nagrada će biti 1,6% na veličinu fonda. Naknada za upravljanje vezana za prinos fonda bit će udio u dobiti, a upravitelj će na nju imati pravo tek nakon što ulagačima isplati udio uvećan za prioritetni povrat od osam posto. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Mada smo za uzor i komparaciju otpisali Sloveniju, možda bi vrijedilo poslušati, pogledati, usporediti,analizirati poneke tamošnje diskusije i polemike. Pogotovo oko tkz. Modela nacionalnog interesa. Taj model se oslikava, kako upozorava ekonomski kolumnist Stanislav Kovač kroz cijenu zaduživanja i stanja povjerenja investitora u aktualnu ekonomsku politiku. Isti taj model fenomenološki analizira i Jože P. Damjan kroz ulogu koju je odradio i kako si ju je vidi sada već bivši guverner Kranjec u (ne) stabilizaciji bankarskog sustava Slovenije.
Upravo polemike i diskusije koje se vode u svezi sa sanacijom bankarskog sustava, mjestu i ulozi fiskalnih i monetarnih vlast na tom pitanju, moglo bi biti od koristi i našim diskusijama oko „okrupnjavanja“ malih banaka, kao i od koristi oko „konsolidacije“ malih državnih i privatnih banaka.
Nije valjda da su se Čačić i Linić razlikovali po tome oko koga bi se trebale okrupniti male banke?!. Da li oko Centar banke( čitaj: VABA) ili oko Croatia banke???!

New Report

Close