Usporedno s razgovorima s domaćim bankama i fondovima u vezi s refinanciranjem 5,5 milijardi kuna domaćeg obvezničkog duga, Ministarstvo financija krenulo je s pripremnim aktivnostima i za proljetno dospijeće 1,5 milijardi USD vrijedne dolarske obveznice iz travnja 2012. Budući da likvidnosti na europskom tržištu već duže vrijeme ne manjka (dapače), izgledno je da će novo izdanje biti eursko. No, iako je uskoro dospijevajući dug denominiran u dolarima, za njegovu otplatu neće trebati 1,4 milijarde eura (koliko bi implicirao trenutni odnos eura i dolara), odnosno 10,6 milijardi kuna (koliko prema trenutnoj tečajnici vrijedi 1,5 mlrd. USD).

Za otplatu glavnice tog duga u Katančićevoj trebaju osigurati približno 1,14 milijarde eura (oko 8,6 mlrd. kuna). Gotovo dvije milijarde kuna manji ceh otplate rezultat je činjenice da je prilikom izdanja te dolarske obveznice potkraj travnja 2012. ugovoren i valutni swap (uz omjer 1,311 USD za 1 euro) kojim je taj dug praktično zamijenjen u eurski, a u međuvremenu je dolar prema euru ojačao za više od petine (sa 1,32 na 1,07 za euro).

Zaštita od valutnog rizika, kao i svaka premija osiguranja, dakako, nije besplatna, ali u konkretnom slučaju ispada da je država zbog velikih pomaka tečaja euro/dolar nemalo profitirala, ma koliko to u osnovi nije motiv hedgiranja. Hrvatska trenutno u optjecaju ima još nekoliko dolarskih izdanja i uglavnom su hedgirana (osim jednog), a kako mahom datiraju iz vremena slabijeg dolara, čini se da će kod još nekih to značiti uštede.