Na berkoj konferenciji Euromoney UniCredit je s Europskim investicijskim fondom potpisao ugovor o financiranju malih i srednjih poduzeća u vrijednosti 160 milijuna eura. UniCredit osigurava novac, a za kredite, plasirane preko podružnica banke u regiji, jamčit će EIF. Ovu dodatnu novčanu “injekciju” za inovativne poduzetnike ponudit će u osam zemalja regije; uz Hrvatsku, u BiH, Srbiji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Mađarskoj.

“Snažno smo posvećeni potpori malim i srednjim poduzećima u srednjoj i istočnoj Europi. Zahvaljujući novom krovnom sporazumu i našoj široko rasprostranjenoj mreži možemo dodatno poduprijeti razvoj inovativnih poduzetnika u različitim zemljama, gdje će naši klijenti imati lakši pristup financiranju uz niže kamate”, prokomentirao je Carlo Vivaldi, voditelj UniCreditove divizije za srednju i istočnu Europu.

Za zemlje članice EU transakcija je zaključena uz potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), u sklopu Investicijskog plana za Europu, poznatog kao Junckerov plan, dok za Srbiju i BiH potporu daje Horizon 2020, okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije.

Ovaj program, kroz potporu konkretnim poduzetničkim inicijativama, kani potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i rast u Europskoj uniji. Glavni izvršni direktor UniCredita Pier Luigi Gilibert istaknuo je da će krovni sporazum o jamstvima za mala i srednja poduzeća biti od ključnog značaja za promicanje inovacija i poduzetništva u regijama zapadnog Balkana i istočne Europe. 

“Siguran sam da će UniCreditova mreža banaka u ovih osam zemalja ciljati na poduzeća s visokim potencijalom rasta koja će moći pretvoriti dodatno financiranje u rast i otvaranje novih radnih mjesta”, kaže Gilibert, dok potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, odgovoran za radna mjesta, rast, investicije i konkurentnost, smatra da je ovaj sporazum izvrsna vijest za inovativne male kompanije u svih osam zemalja. 

“Dodatnih 160 milijuna eura koji će biti dostupni ovim tvrtkama demonstriraju da Investicijski plan ima ključnu ulogu u dostizanju ciljeva Europske komisije kad je posrijedi kreiranje novih radnih mjesta, inovacija i rasta”, zaključio je Katainen. 

Akceleriranje nove zaposlenosti, ali i adekvatno vrednovanje rada, jedna je od ključnih tema o kojoj se razgovaralo i na panelu u kojem su makroekonomski analitičari banaka davali svoje prognoze za 2017. 

Dok se u proteklim godinama više spominjalo smanjivanje troškova rada i veća učinkovitost, novi je fokus na jačanju konkurentnosti kompetencijama, ali, čini se, i opraštanje od politike jeftine radne snage. 

“Nejednakost u plaćama i primanjima pitanje je koje se otvorilo na razvijenim tržištima, no trebalo bi ga uključiti i u kreiranje migracijskih politika”, konstatirao je Peter Brezinschek, šef ekonomskih istraživanja Raiffeisen Internationala.