Zbog neracionalne hajke na drugi mirovinski stup, većina ljudi sada bi odabrala povratak u prvi stup što bi značilo da bi ih 70% vjerojatno pogriješilo i izabralo manju buduću mirovinu. Istaknuo je to predsjednik Uprave PBZ/CO mirovinskog fonda Dubravko Štimac na okruglom stolu “Razapeti između dva stupa” magazina Banka i Instituta za javne financije (IJF) s kojeg su poslani protuprijedlozi za izmjene zakona. “Nitko sada ne može znati što je bolje jer nitko ne zna tko će kada ići u mirovinu, zato radije dozvolimo ljudima da izaberu pri umirovljenju”, poručio je Štimac. Čelnik PBZ/CO-a odbacio je izjave predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola da je štednja u banci isplativija od one u obveznom mirovinskom fondu koje su odjeknulo u javnosti. Da je član fonda od kraja prosinca 2002. do kraja travnja 2011. uplaćivao prosječne iznose, na svojem bi računu imao 43.867 kuna. Da je ista sredstva oročio u banci imao bi 42.408 kuna, odnosno 1459 kuna manje.

Tranzicijski trošak
U Hrvatskoj problem nije u poslovanju privatnih mirovinskih fondova, već u tranzicijskom trošku reforme i fiskalnim posljedicama s kojima će se morati pozabaviti i iduće vlade, složili su se sudionici. Predstavnici fondova predložili su izmjene zakona u smjeru daljnjih rezanja naknada, sufinanciranja REGOS-a, davanje prava na dodatak na mirovinu i osiguranicima koji su dobrovoljno ušli u drugi stup ili mogućnost odabira pri umirovljenju, kao i unaprijeđenje upravljanja rizicima.Goran Vukšić iz IJF-a je pak naglasio da je mirovinska reforma i razvoj tržišta kapitala dug proces pa ne treba prerano prosuđivati (ne)uspjeh. “Iako je veliki dio sredstava mirovinskih fondova investiran u državne vrijednosnice, time se ‘oslobađaju’ sredstva od drugih mogućih izvora financiranja kao što su banke”, rekao je Vukšić. Pozitivan utjecaj fondova vidljiv je na povećanju ukupne štednje, likvidnosti, kao i smanjivanju troškova kapitala tvrtki te širenje baze ulagača.U mirovinskim fondovima trenutno je oko 38 milijardi kuna. Prosječni prinos prošle godine iznosio je 8,63 posto što je više od reformom zacrtanog prinosa, ciljanog na dva posto iznad inflacije. Brojke pokazuju da su domaći fondovi u 2010. ostvarili više prinose od austrijskih (6,6 posto) te njemačkih fondova (5 posto).

Ekstremno niske mirovine
Problem neosporno jesu ekstremno niske prve isplaćene mirovine iz drugoga stupa. Najniža iznosi teško pojmljivih 3,04 kune dok je prosječna 106,8 kuna. “Ovaj mirovinski sustav stvaran je za generaciju koja će štedjeti cijeli radni vijek”, rekao je Štimac napominjući da se lavovski dio problema nalazi u prvom stupu.Nezavisna konzultantica Elaine Fultz, nekada zaposlena u Međunarodnoj organizaciji rada, upozorila je na primjere Mađarske i Poljske čije su reforme bile perjanice prije desetak godina, a danas su nacionalizirale štednju ili su ju prepolovile.