Poslovna grupa Sava je po tržišnoj kapitalizaciji najveći slovenski holding iako je po bilančnoj svoti na trećem mjestu. S najviše sredstava upravlja Istrabenz, čija je bilančna svota potkraj prošle godine premašila milijardu eura, a bilančna svota Save iznosila je 675 milijuna eura. No Sava ima osjetno više vlastitog kapitala od Istrabenza. Dok vlasnički kapital Istrabenza ne predstavlja ni četvrtinu bilančne svote, vlasnički udjel Save iznosi 429 milijuna eura što je gotovo dvije trećine bilančne svote. Zbog tog je od Save moguće očekivati brži rast sljedećih godina ako tvrtka snažnije počne koristiti financijsku polugu.

Savez s Goodyearom
Povijest Save seže u 1920. godinu kad je u Kranju osnovano gumarsko poduzeće Vulkan, koje je još prije Drugog svjetskog rata prešlo u vlasništvo austrijskog Semperita. S tom je tvrtkom Sava surađivala i nakon nacionalizacije sve do 1997. godine kad je isplatila Semperit i povezala se s američkim divom Goodyearom. S njima su osnovali zajedničko poduzeće. Sava se tad preoblikovala u holding i počela s akvizicijama poduzeća povezanih prije svega s gumarskom i kemijskom industrijom, a i s nekoliko trgovačkih lanaca tehničkom robom i turističkih poduzeća. Već pri osnivanju zajedničkog poduzeća s Goodyearom Sava je imala sklopljenu prodajnu opciju koju je sljedećih godina postupno koristila. Svoje planove usmjeravala je u kemijsku industriju (Color) i vjerojatno je tada Sava u planu imala udruživanje slovenskih proizvođača boja i lakova, ali Helios i Belinka imali su vlastite planove pa Sava je iz tog projekta brzo izašla, i samo nekoliko godina poslije prodala Color. Prošle je godine Sava izvela više promjena ključnih ulaganja koja su znatno utjecala na poslovni rezultat grupe. Tako je prodala trgovinsku djelatnost Sava Trade Merkuru. Prihodi grupe Sava time su se u usporedbi s 2005. godinom smanjili za trećinu jer sad većinom dolaze od djelatnosti gumarstva i turizma. Grupa Sava prošle je godine ostvarila 4,1 milijun eura čiste dobiti, 20 posto manje nego u 2005. godini. Rast bilančne svote iznosio je skromnih četiri posto, ali je u većoj mjeri posljedica povećane vrijednosti vlasničkog kapitala koji se prošle godine povećao za 11 posto. Razlog skromnog rasta bilančne svote je i u prikrivanju prave vrijednosti financijskih ulaganja. Sadašnja organizacija ima pet osnovnih područja, među kojima su najaktivnije gumarstvo, turizam i financijska ulaganja, a ostala dva sektora tvore prateće djelatnosti. Među sektorima nema trgovine i bankarstva gdje grupa ulaže najviše sredstava.

Među osnovnim područjima potrebno je upozoriti da područje gumarstva nema nikakve veze s nekadašnjim poduzećem za izradu autoguma jer obuhvaća dva poduzeća koja se bave izradom gumiranih ležajeva, prvenstveno za industrijsku uporabu. Jedno od tih poduzeća je zagrebačka Sava ROL, a drugo je Sava Schäfer. Među “službenim” područjima Sava ima veće planove na području turizma jer na Bledu ima u vlasništvu nekoliko objekata, te znatan dio Panonskih termi pod okriljem Termi 3000, gdje spadaju i Lječilište Radenci te Terme Banovci i Lendava, a vlasnik je i Ptujskih termi. Velika sredstava su u posljednje vrijeme uložena u povećanje kapaciteta Termi 3000 gdje je lani otvoren novi hotel najviše kategorije, a Sava se trudi oživjeti i Terme Ptuj gdje će se u rujnu otvoriti i novi hotel. Do 2011. godine očekuju da će prihodi porasti na 84,3 milijuna eura i dostići 18-postotni tržišni udjela po broju noćenja u Sloveniji. Najviše je podcijenjeno najveće Savino ulaganje, Gorenjska banka, gdje Savin udjel iznosi više od 40 posto. Iskazana vrijednost ulaganja u knjigama je 131 milijun eura što je petina imovine Save, ali je samo knjigovodstvena vrijednost ulaganja veća od 150 milijuna eura, a realna bi tržišna cijena mogla biti najmanje dvaput viša. Gorenjska nije među najaktivnijim slovenskim banakama jer nema baš puno klijenata, a po bilančnoj svoti je na osmom mjestu s tržišnim udjelom od 4,6 posto. Međutim, zbog svojih je ulaganja među najprofitabilnijim slovenskim bankama. Da Sava ima ozbiljne namjere u bankarskom sektoru, pokazala je i ovogodišnjom kupnjom gotovo 20 posto dionica treće najveće slovenske banke Abanke Vipa. Moguće spajanje tih dviju banaka tu bi grupaciju smjestila na drugo mjesto u Sloveniji s oko 13-postotnim tržišnim udjelom, ali do tog zbog logističkih problema vjerojatno neće doći do 2009. godine. Osim toga, država ili tvrtke u njezinom vlasništvu imaju kontrolu nad vlasništvom Abanke Vipa, a uprava Save je politički dosta neovisna. Ulaganje u Abanku postalo je drugo najveće ulaganje Save, vrijedno oko 100 milijuna eura. U 2007. godini grupa Sava planira povećanje prihoda od poslovanja od oko 10 posto u usporedbi s prošlom godinom, a čista će se dobit ponovno blago sniziti i dosegnuti oko 30 milijuna eura.

Tri stupa
Bilančna svota mogla bi se popeti 14 posto, pri čemu bi rast kapitala iznosio oko šest posto. Poslovanje Save je inače vrlo nepredvidivo jer prodaja ili kupnja pojedinačnih ulaganja može promijeniti uspješnost poslovanja. Bilančna svota je podcijenjena za najmanje 30 posto ako uračunamo nedavnu kupnju dionica Abanke, čime bilančna svota već doseže milijardu eura što je 45 posto više nego je tvrtka iskazala u posljednjem godišnjem izvještaju. Dugoročno, tri stupa vjerojatno će postati bankarstvo, trgovina i turizam, ali kod Save nije moguće isključiti brze promjene strategije ako se za neko ulaganje pojavi zainteresiran kupac.

Karel Lipnik, nezavisni analitičar

S Merkurom slijedi prodor u regiju

Sava je lani prodala trgovinsku djelatnost Merkuru i povećala udjel u najvećem slovenskom trgovcu tehničkom robom na više od 20 posto. Vrijednost ulaganja u Merkur je 70 milijuna eura, ali Sava u svojoj bilanci to ulaganje podcjenjuje jer su dionice uknjižene po vrijednosti od 168 eura. Cijena dionice Merkura je potkraj prošle godine na Ljubljanskoj burzi iznosila 205 eura, a sad je već 265 eura. Sava je dionice uknjižila po nižoj vrijednosti jer ih je vjerojatno založila. Država je ove godine istupila iz vlasničke strukture Merkura, a udjel je iznenađujuće kupio Tuš, koji će sa Savom vjerojatno lakše surađivati u strateškim odlukama nego s državom. Merkur će se vjerojatno dodatnim dokapitalizacijama zajedno s Tušem jače usmjeriti na područje jugoistočne Europe, prije svega gradnjom velikih trgovačkih centara.