Reformu eurozone moraju dogovoriti Nijemci i Francuzi

Njemačka kancelarka Angela Merkel/REUTERS Njemačka kancelarka Angela Merkel/REUTERS

Solidarnost među europskim partnerima nikada ne bi smjela voditi do dužničke unije, poručila je nedavno njemačka kancelarka.

Odgovor njemačke kancelarke Angele Merkel francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu na njegovu ideju reforme eurozone analitičari ocjenjuju kao "susret na pola puta".

Ipak, tek treba vidjeti je li dobra podloga za kompromis na sastanku europskih lidera koji će se održati krajem lipnja. Ideje kancelarke, predstavljene početkom mjeseca u razgovoru za list Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, ocijenjene su kao želja da Njemačka - uz Francusku motor europskih integracija - ne bude prepreka reformi eurozone. Međutim, Merkel nije propustila u svoje ideje unijeti "njemački rukopis" štednje i discipline koji se bitno razlikuje od francuskih viđenja daljnje integracije. 

'Spasilački fond'
To se prije svega odnosi na prijedlog u osnivanju Europskog monetarnog fonda (EMF). Radi se o ideji da se Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) reformira u "spasilački fond" koji bi državama koje koriste euro pružao kratkoročne kredite ako se nađu u financijskim problemima. Sadašnji ESM stvoren je 2012. motiviran iskustvima europske dužničke krize koja je netom stavljena pod kakvu-takvu kontrolu. Zamišljen je kao međuvladino tijelo koje nadzire financijsku pomoć posrnulim članicama, poput Grčke. Problematičnim državama može posuditi do 500 milijardi eura. Međutim, u njemačkoj ideji reforme Europski monetarni fond trebao bi biti alat za jačanje proračunske discipline posrnulih država, a ne još veći i novcem izdašniji instrument za spašavanje prezaduženih država kako ga vidi Macron.

"Naš je cilj da budemo malo više neovisni od Međunarodnog monetarnog fonda. Ako je cijela eurozona u opasnosti, EMF mora biti u mogućnosti dodijeliti dugoročne kredite kako bi pomogao članicama. Takvi krediti trebaju se protezati do 30 godina i biti uvjetovani strukturnim reformama", pojasnila je Merkel. "Dodatno, mogu zamisliti mogućnost kreditnih linija koje su kratkoročne, do pet godina primjerice", kaže njemačka kancelarka. Međutim, takvi bi se krediti odobravali državama koje se nađu u problemima zbog izvanrednih okolnosti, pozajmice bi bile posebno uvjetovane, ograničena iznosa te uz obvezu potpune otplate.

Suština njemačkog viđenja EMF-a možda se najbolje vidi u odgovoru Merkel na novinarsko pitanje kako komentira talijanske najave da će vlada u Rimu od Europske središnje banke zahtijevati oprost 250 milijardi eura duga. "Solidarnost među europskim partnerima nikada ne bi smjela voditi do dužničke unije nego do pomaganja drugima da pomognu sami sebi", odvratila je Merkel. S obzirom da je EMF jedan od ključnih dijelova Macronova prijedloga, inozemni analitičari ocjenjuju da će kontraprijedlog Berlina teško "progutati" u Parizu.

Naime, francuska vlada opirala se ideji da strukturne reforme budu uvjet za pozajmice Europskog stabilizacijskog mehanizma.  Prilično je sigurno da će takvu ideju odbaciti i Italija kojom je zavladala politička garnitura desničara i populista.

Kao u slučaju EMF-a, Merkel se odlučila za pristup "može, ali..." i kod drugog velikog Macronova prijedloga, europskog investicijskog proračuna. U javnosti već prozvan "fondom za kišne dane" jer bi trebao poslužiti kao potpora europskom gospodarstvu ako se opet nađe na rubu recesije, investicijski bi proračun u francuskom prijedlogu trebao raspolagati kapacitetom od nekoliko postotnih bodova vrijednosti gospodarstva eurozone.  Za ilustraciju, ako bi se u fondu nalazilo tri posto BDP-a, radilo bi se o 336 milijardi eura ili gotovo sedam puta više od vrijednosti hrvatske ekonomije.

Brža ekonomska konvergencija
Sudeći po njemačkom protuprijedlogu, to je previše novca. Kao najveća europska ekonomija Njemačka će na sastanku europskih lidera podržati prijedlog investicijskog proračuna čiji će ukupni kapacitet biti "u donjem dijelu dvoznamenkastog iznosa u milijardama eura" i uvodio bi se stupnjevito.  Investicijski proračun koristio bi se za "rješavanje strukturnih problema u državama koje nisu u ozbiljnim problemima", ali zaostaju u pojedinim područjima, primjerice razvoju umjetne inteligencije. 

"Trebamo bržu ekonomsku konvergenciju među članicama. Da bi to učinili, moramo ojačati investicijsku sposobnost uz pomoć dodatnih strukturnih politika", izjavila je Merkel. Kancelarka i predsjednik Macron sastat će se 19. lipnja blizu Berlina kako bi još jednom usuglasili "zajedničku mapu" reforme eurozone. Hoće li se na toj mapi njihovi pravci sastati u jednoj točki, vidjet će se krajem mjeseca u Bruxellesu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve