Mirovinci od 2002. članovima zaradili 20 milijardi kuna

Autor: Poslovni dnevnik , 27. veljača 2015. u 12:53
Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ CO mirovinskog fonda/Marijan Sušenj/PIXSELL

Prosječan godišnji prinos mirovinskih fondova umanjen za inflaciju od osnivanja iznosi 3,75%.

Od njihovog osnivanja 2002. mirovinski fondovi članovima su ostvarili realni prosječni godišnji prinos od 3,75 posto.

Time su imovinu uvećali za više od 20 milijardi kuna što Hrvatsku svrstava pri vrhu ljestvice u Europi, poruka je novoosnovane Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Od 21 europske zemlje čije je prinose objavio OECD za razdoblje od 2002. do 2013. godine, Hrvatska se svrstala na peto mjesto, rekao je predsjednik Udruge Dubravko Štimac, ujedno i čelnik PBZ Croatia osiguranja obveznog mirovinskog fonda.

 

68mlrd.

kuna iznosi imovina četiri obvezna mirovinska fonda

Više prinose od domaćih mirovinaca u tom razdoblju ostvarili su samo fondovi u Danskoj, Nizozemskoj, Norveškoj i Luksemburgu. Lošije rezultate imali su pak fondovi koji dolaze iz nekih od najjačih svjetskih ekonomija poput Njemačke, Švicarske i Velike Britanije. Među zemljama regije, viši realni prinos ostvaren je samo u Poljskoj. Prosječni prinos u drugom stupu prošle godine iznosio je 11,36 posto, dok je u posljednje tri godine bio 9,32 posto. Od osnivanja 2002., prosječni godišnji prinos bio je na razini 6,06 posto, korigiran za inflaciju realno doseže 3,75 posto. Na uplaćenih 50 milijardi kuna doprinosa, fondovi su zaradili više od 20 milijardi, a danas je imovina nešto viša od 68 milijardi kuna pri čemu se razlika odnosi na novac članova s beneficiranim stažom koji su prošle godine prebačeni u prvi stup.

Štimac je istaknuo da danas kritično stanje u prvom stupu vjerojatno postati još gore zbog nepovoljnih demografskih kretanja koja očekuju da će do 2030. broj radnosposobnih građana biti za gotovo 385.000 manji. Direktorica Udruge Dijana Bojčeta Markoja predstavila je rezultate istraživanja o percepciji mirovinske reforme i što građeni misle o budućnosti drugog stupa. Istraživanje je pokazalo da gotovo trećina ispitanika drži da bi se izdvajanja u prvi stup trebala smanjiti, a u drugi povećati. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

ma jeee. bolji od norvežana i danaca?! moš misliti [emo_vrtimise] šta nas stalno davite sa tim polu istinama? pola obveznica koje su izdali firmama je upitne naplativosti. za one koje su izdali državi kamatu će valjda platiti sveti petar. ovaj članak nitko živ ne smije ni potpisati jer je čista nebuloza.

New Report

Close