Čelni čovjek mađarske OTP banke Sandor Csányi nedavno je izjavio za Wall Street Journal kako ta banka želi povećati tržišni udio u Srbiji, Slovačkoj, Rumunjskoj, te u Hrvatskoj. Kao cilj je spomenuo tržišni udio od desetak posto. Postavlja se pitanje koje bi domaće banke mogle biti akvizicijskom metom mađarske banke pošto čak 23 njih drži po manje od jedan posto tržišta. S druge strane, one koje drže veće udjele nisu tako jednostavan preuzimački cilj jer je većina njih čvrsto u rukama drugih velikih stranih banaka.

Osmo mjesto
Prema posljednjim podacima središnje banke, OTP banka se, po visini aktive, nalazi na osmom mjestu i drži 3,3 posto tržišta. Ispred nje su Hrvatska poštanska banka sa 3,8 posto, SG-Splitska banka sa 7,4 posto i Hypo banka sa 10,5 posto. Očito, ako želi dosegnuti spomenutih desetak posto u jednom potezu, OTP-u ostaje vrlo uzak izbor. Državna HPB, profitabilna Hypo banka s kojom je zbog nacionalizacije u Austriji situacija relativno zamršena i SG-Splitska koja je u rukama francuske banke koja dosad nije pokazivala znakove da je se želi riješiti. “Da bi prema tržišnom udjelu dostigli bilo koju od te dvije banke jedini način je akvizicija neke od srednje velikih ili nekoliko manjih banaka. Organskim rastom će im trebati jako puno vremena da se po tržišnom udjelu barem približe nekoj od te dvije banke”, izjavio je za Poslovni dnevnik analitičar dobro upoznat s bankovnim sektorom. Ističe kako su u tom sektoru tržišne pozicije čvrsto zauzete i malo je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti dolaziti do velikih promjena. Budući da devet banaka drži više od 91 posto tržišta, OTP mora birati između 23 banke koje drže ostalih 8,5 posto. “Moje mišljenje je da bi im za rast tržišnog udjela akvizicijom optimalna bila banka iz kontinentalnog dijela Hrvatske, s obzirom da imaju jako dobru pokrivenost mediteranskog dijela Hrvatske. Naime, OTP je na hrvatsko tržište ušao kupivši Novu Banku koja je nastala od Istarske, Dalmatinske, Sisačke i Dubrovačke”, objašnjava naš izvor. U tom slučaju da interes OTP-a bude kontinentalna banka, naš izvor vidi pet banaka kako potencijalne mete preuzimanja.

Male banke
“Kao potencijalne mete vidim Karlovačku banku, Podravsku banku, Centar banku, Partner banku i Banku Kovanicu. Sve one zajedno imaju 8,8 milijardi kuna aktive na dan 31. prosinca 2009. te zajedno s OTP bi bilo oko 21,5 milijarda kuna – nedovoljno da se preskoči Splitska banka”, kaže. Među malim bankama situacija nije tako jednostavna. Najveća među njima, Međimurska banka, u rukama je PBZ-a. Niz drugih, poput Banco Popolare, BKS banke ili Veneto banke čvrsto su u rukama talijanskih ili austrijskih vlasnika. Za OTP je ovo, inače, vrlo dobar trenutak za preuzimanje. Nekolicina manjih domaćih banaka posluje s gubicima što bi moglo nagnati njihove vlasnike da potraže suradnju. OTP se, zbog krize, može nadati i relativno prihvatljivoj cijeni ako se odluči na akviziciju u idućih nekoliko mjeseci. Također, ako se neke domaće banke u međuvremenu ne udruže za što je već bilo inicijative, na ruku će im ići i pojedinačna kupovina za razliku od kupnje neke veće grupe.