Hrvatski indeks otvorenosti proračuna iznosi 42 posto, a po tome se rezultatu Hrvatska nalazi u društvu zemalja poput Gane, Malavija i Kazahstana, stoji u jučer predstavljenim rezultatima istraživanja koje je Institut za javne financije radio zajedno s International Budget Projectom iz Washingtona. Upitnik koji su ispunjavali istraživači Instituta za javne financije bavi se ocjenama transparentnosti proračunskog procesa i dostupnosti podataka iz proračuna javnosti. Institut za javne financije ispunio je upitnik za Hrvatsku u fiskalnoj 2004. godini.

Ograničene informacije
Prema vrijednosti indeksa zemlje su svrstane u pet skupina, od onih koje “građanima pružaju opsežne informacije” (81 do 100 posto) pa dao onih koje pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije“. Hrvatska je zauzela 33. mjesto na ljestvici od 59 ispitivanih zemalja te je svrstana u skupinu zemalja koje ”pružaju samo neke informacije građanima”. Jedna od primjedbi Warrena Krafchika, predstavnika International Budget Projecta, bila je da su nadležna tijela poput Ministarstva financija nekonzistentna u izvještavanju, odnosno u stanju su proizvesti podatke, ali ih nisu pretjerano skloni isporučiti kad je to potrebno. Pomoćnik ministra financija Zdravko Marić nije se složio s tim, a naglasio je kako je Vlada, a posebice Ministarstvo financija u posljednjih nekoliko godina, koje nisu obuhvaćene istraživanjem, napravila znatne pomake i vjeruje kako bi prema dostupnosti podataka iz posljednjih nekoliko proračuna ostvarila mnogo bolju poziciju u indeksu otvorenosti. Po područjima, nisu svi dokumetni jednako nedostupni. Parcijalni indeksi izrađeni na temelju pitanja za pojedinačne dokumente pokazuju da Hrvatska dobro stoji kada je riječ o revizijskom izvješću (92 posto), izvješćima tijekom godine (89 posto) i okružnici (78 posto). No prijedlog proračuna dobiva samo 32 posto, a slično vrijedi i za tzv. izvršenje proračuna, koje je zaslužilo samo 33 posto. Kako je prijedlog proračuna dokument koji inače dobiva najviše pozornosti od svih zainteresiranih u proračunskom procesu, njemu je bila posvećena gotovo polovica svih pitanja. Slično vrijedi i za izvršenje proračuna, koje sadržajem uvelike prati prijedlog proračuna. Ivica Orban iz Instituta za javne financije najznatnijim nedostacima u otvorenosti i transparentnosti ocijenio je izostanak prikaza svih podataka o rashodima, prihodima i javnom dugu za razdoblje od više godina unatrag i nakon fiskalne godine na koju se proračun odnosi, pa je jedna od preporuka koju je istaknuo bila i ta da to bude za najmanje dvije godine unaprijed i prije fiskalne godine na koju se proračun odnosi. Iako Ministarstvo financija aktivno reagira na promjene makorekonomskih uvjeta, potrebno bi bilo u proračun uvrstiti objašnjenja o tome što se događa ako ti određeni makorekonomski uvjeti poput očekivanog rasta bruto domaćeg proizvoda, stope inflacije, kamatne stope, stope nezaposlenosti i drugo nastupe drukčije nego što je predviđeno osnovnim scenarijem, odnosno kako je predviđano kad je proračun stvaran.

Izvršenje proračuna
Ekonomisti instituta za javne financije posebno su u preporukama naglasili kako bi izvršenje proračuna moralo pružiti detaljna objašnjenja razlika između ostvarenih rezultata za rashod, prihode, makroekonomske pretpostavke, nefinancijske pokazatelje, pokazatelje provedbe programa i izvanproračunske fondove. Marić je naglasio kako je Ministarstvo financija ostvarilo velik napredak u planiranju i pripremi proračuna, a napravljeni su i veliki pomaci u omogućavanju veće dostupnosti informacija iz proračuna i građanima, pa Hrvatska tako već drugu godinu ima svoju vlastitu knjižicu s pojednostavljenim stavkama proračuna koje dostavlja svim zainteresiranima, od sudionika zakonodavne vlasti preko medija do građana.

Skeniranje upitnikom od 122 pitanja

Upitnik koji je izradio International Budget Project sastoji se od 122 pitanja, od kojih se 91 pitanje bavi raspoloživošću informacija i opsežnošću ključnih proračunskih dokumenata. Preostalo 31 pitanje odnosi se na druge postupke javne vlasti radi jačanja odgovornosti prema javnosti u poslovima proračuna i financijskog upravljanja. Sedam ključnih dokumenata kroz faze fiskalne godine koji su bili obuhvaćeni ovim istraživanjem su okružnica, prijedlog proračuna, proračun za građane, izvješća tijekom godine, polugodišnje izvješće, izvršenje proračuna i revizijsko izvješće. Prikupljeni su odgovori za 59 zemalja na temelju kojih je prvi put do sada izrađen indeks otvorenosti proračuna (Open Budget Index).