Grčka zapravo nema puno izbora, složiti se s ‘Trojkom’ ili napustiti eurozonu

Autor: Poslovni.hr , 26. siječanj 2015. u 14:11
Reuters

Iako im je dosta štednje, Grci ipak i dalje žele biti dio Europe i teško da napuštanje eura može dobiti jednako toliko glasova kao Tsiprasova stranka, smatra Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Bank.

Grčka zapravo nema puno izbora, bez obzira na pobjedu Syrize na izborima: složiti se s 'Trojkom' ili napustiti eurozonu. Iako im je dosta štednje, Grci ipak i dalje žele biti dio Europe i teško da napuštanje eura može dobiti jednako toliko glasova kao Tsiprasova stranka, smatra Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Bank.

Njegovo razmišljanje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

I dok je tržište kapitala jutros uzdrmala vijest o njihovoj pobjedi, s prosječeno dva posto pada na tržištu dionica u Europi, novi val mogao bi uslijediti nakon današnjeg sastanka ministara financija iz zemalja članica eurozone, smatra Jakobsen. Investitori i vrijednosti obično se kreću kao plima, ovisno o komentarima iz najvažnijih središta moći, a dvije su temeljne pozicije u ovom trenutku: nova vlast dobila je mandat da ignorira štednja, dok Međunarodni monetarni fond (IMF) i Europska središnja banka (ECB) za sada drže pozicije koje nude razgovore o dospijeću i uvjetima, ali nikako o neplaćanju ili otpisu dugova.

EU će ići s kompromisima i prečicama, s obzirom na strukturu 'političke životinje' koju predstavlja, no vrijeme curi jer jednostavno više nema džepova u koje se može prebacivati problem. Isto tako, Grci moraju pokazati dobru volju u razgovorima s Trojkom već do kraja ovog mjeseca jer im prijeti gubitak gotovo 40 milijardi dolara pomoći – poručuje S. Jakobsen i napominje da Grčka ima oko 145 milijardi eura u zajmovima od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), oko 20 milijardi eura oda IMF-a, a nakupilo se i gotovo 55 milijardi eura prema ECB-u u sklopu SMP programa.

Komentari Njemačke, ECB-a i EU su najiščekivaniji , a tržište je posebno ne voli nesigurnost i odluke koje donose iracionalni političari, naročito ako već pričamo o mogućim kompromisima. Procjene rizika ulaganja ovisit će o njima i to u situaciji kada je grčka kamata na dug oko 972 eura u sekundi, odnosno dug po stanovniku 38.755 eura, zaključuje Jakobsen.

Komentirajte prvi

New Report

Close