Grčka čini sve što može da na vrijeme plati ratu zajma Međunarodnome monetarnom fondu (MMF), objavio je u ponedjeljak glasnogovornik grčke vlade i tako ublažio riječi dvojice ministara koji su dali naslutiti da zemlja neće uspjeti otplatiti dug.
Samo u lipnju Grčku čeka plaćanje milijarde i pol eura MMF-u. "Želimo na vrijeme podmirivati (financijske) obveze", rekao je Gabriel Sakellaridis na redovitome razgovoru s novinarima u Ateni. Prije njega su ministar unutrašnjih poslova Nikos Vucis i ministar obrane Panos Kamenos rekli da Grčka neće moći MMF-u platiti ratu od 300 milijuna eura koja na naplatu sjeda 5. lipnja ako se ne postigne dogovor s kreditorima. Prema tvrdnjama izvora inozemnih medija bliskih vladi u Ateni, potpuno je jasno da vlada neće moći u lipnju isplatiti MMF ako se ne postigne dogovor s kreditorima.
1,5mlrd.
eura duga MMF-u u lipnju mora vratiti Grčka
Grčka vlada pod sve je snažnijim pritiskom unutar vladajuće stranke Syrize da propusti plaćanje iduće rate MMF-ova kredita. U nedjelju je Syrizin središnji odbor odbacio taj prijedlog s 95 prema 75 glasova. Unatoč višemjesečnim pregovorima, grčka lijeva koalicijska vlada i njezini međunarodni kreditori, Europska unija i MMF, nisu ostvarili napredak i dogovorili se kako omogućiti primanje posljednje tranše od 7,2 milijarde eura iz postojećeg programa pomoći. Vlada je u međuvremenu odbacila mogućnost da ne isplati mirovine za 2,9 milijuna umirovljenika te plaće za 600.000 javnih službenika, istaknuvši da oni prvi imaju pravo na sve tanja proračunska sredstva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Predlažem fizikalno jednostavan recept za sve dužnike. Promjena kalendara! To je u nadležnosti vlade svake zemlje. Recept je slijedeći: Ako je država dužna recimo cijeli godišnji BDP i treba joj rok od recimo 7 godina da ga vrati po 14,28% godišnje. Tada vlada donosi novi kalendar, tako da se jedan tjedan (24×7=168 sati) podijeli na 24 dijela i svaki sat se računa kao da je proteklo 8,5714 minuta bivšeg sta. Znači 24 bivša sata će se registrirati kao 3,42857 sata, odnosno jedan novi datum će se računati kao jedan stari tjedan – dakle, sedam puta usporimo vrijeme mijenjanja datuma i sati. Tako vjerovnici dobiju ispunjene svoje ugovorne obveze točno na ugovoreni datum i nitko se nema pravo buniti, a nama produktivnost poraste 700%.
Uključite se u raspravu